Magični prizori s Islanda i Laplanda: Hrvatski fotograf otkrio nam je kako napraviti vrhunsku travel fotografiju

Nakon što nam je otkrio sve čari Farskih otoka, hrvatski fotograf Matia Malenica nedavno je posjetio Island te Lapland, regiju u Finskoj. S nama je ekskluzivno podijelio svoje nestvarne fotke koje izgledaju kao da su ispale iz novog broja National Geographica. Travel fotografija jedna je od najinspirativnijih grana fotografije koje postoje jer imaju moć prikazati neke od najnevjerojatnijih scena iz prirode. A Matia ima posebnu moć kada je riječ o onim najsjevernijim lokacijama. Tako nam je otkrio sve tajne za vrhunsku travel fotografiju, koju opremu je koristio i koji su mu bili najveći izazovi.

• Kako se pripremaš za fotkanje na udaljenim i surovim lokacijama poput Islanda ili Arktičkog kruga?

Priprema za ekstremne uvjete na Islandu i unutar Arktičkog kruga je posebna. Ključna je kvalitetna odjeća – tanke rukavice za rad s kamerom, iako treba i debele uzeti zbog hladnoće, termoduge gaće, debele čarape, izuzetno tople čizme, dobra jakna te zaštitne vjetrootporne hlače i jakna preko svega. Na Arktičkom krugu temperature mogu pasti i do -30 °C, iako smo mi imali sreće s oko -5 °C, no uz vjetar osjećaj je bio kao na -20 °C. Kamera je prilagođena takvim uvjetima, ali veći izazov je fizički izdržati hladnoću, Pogotovo za nas sa savršenom klimom. Znam kad idem na takve lokacije da ću se smrznuti, kao što imam i u planu posjetiti Svalbard i Patagoniju.

• Kako maksimalno iskoristiti posebne uvjete svjetla, poput polarne svjetlosti?

Za snimanje polarne svjetlosti ključno je pronaći što tamniju lokaciju, daleko od gradskih svjetala. Koristio sam aplikacije za praćenje aktivnosti aurore i vremenskih uvjeta, jer vidljivost ovisi o vedrom nebu i mjesečevoj svjetlosti. Zapravo i nije tako lako vidjeti i uloviti auroru kao što vidimo na Instagramu jer ima više faktora na koje treba paziti. Aurora se može pojaviti u bilo koje doba noći, od 20 sati do 3 ujutro, pa treba biti spreman čekati i prilagoditi se uvjetima.

• Koju opremu nosiš sa sobom i kakvi su vremenski uvjeti kad fotkaš lokacije poput Islanda i Laplanda? Imaš li trikove za fotkanje u izazovnim vremenskim prilikama?

Koristim mirrorless kamere Sony A7S III za snimanje u uvjetima slabog osvjetljenja i A7 IV za fotografiranje. Za auroru je ključno koristiti što otvoreniju blendu, stativ i dužu ekspoziciju kako bi se npr. aurora vidjela. Od objektiva najčešće koristim 24-70 mm i 100-400 mm, jer pružaju veliku fleksibilnost na putovanjima. Pokušavam što manje opreme nositi. Uvjeti su često teški, a hladnoća može biti izazov, pa ponekad se treba žrtvovati i izaći van komfora za dobru fotografiju.

Jedan od trikova koje koristim u ekstremnim uvjetima je parkiranje automobila blizu lokacije gdje hoćeš ufotkati pa te štiti od vjetra i možeš brzo natrag u auto, jer nekoliko koraka na otvorenom može biti veliki izazov.

• Kako pristupaš kompoziciji kad fotkaš krajolike ili divlju prirodu? Na što paziš kako bi uhvatio emociju i duh mjesta?

Kod fotografiranja krajolika pazim na simetriju i koristim pravilo trećine (rule of thirds), često uz pomoć gridova za precizniji kadar. Osim toga, postoje i druge kompozicijske tehnike, poput vodilica (leading lines), okvira unutar kadra (framing) i zlatnog reza (golden ratio), koje pomažu u stvaranju uravnoteženih i vizualno privlačnih fotografija.

Pristupam snimanju jako lagano – prvo uživam u miru i pogledu bez forsiranja, uživam u trenutku i tišini, a kada osjetim pravi trenutak, tek tada fotkam. Ako mi je lokacija lako dostupna, ponekad se vratim bez fotoaparata, samo da doživim atmosferu. Sa životinjama je npr. potpuno suprotno – svaki trenutak je nepredvidiv, pa moram biti spreman snimiti u pravom trenu prije nego što nestanu iz kadra, iako bih volio također da bude spori i nježni trenutak.

• Kako obrađuješ fotografije da zadrže prirodnu ljepotu i atmosferu? Imaš li preporuke za specifične tehnike?

Fotografije uvijek uređujem u Photoshopu, koristeći maskiranje za preciznu obradu pojedinih dijelova. Ne mijenjam ih drastično, već im dodajem svoj osobni touch kako bih najbolje prikazao trenutak, naravno da fotke malo uljepšam.

Umjesto gotovih filtera, svaku fotografiju obrađujem individualno, prilagođavajući boje i atmosferu onome što želim prenijeti. Koristim Camera Raw umjesto Lightrooma, jer mi daje veću kontrolu i mogućnost dorade. Moj tajni trik? Smanjenje clarityja i dehaze-a za mekši, prirodniji izgled fotografije uz jače sjene, jer ne volim “flat” fotku.

• Koji su ti bili najveći izazovi tijekom snimanja na ovim destinacijama? Postoji li neka situacija iz koje si najviše naučio?

Najveći izazov bio je na Islandu, gdje vremenski uvjeti mogu potpuno promijeniti planove. Unatoč dobroj organizaciji, snježna oluja nas je prisilila da otkažemo neke lokacije jer su ceste bile zatvorene ili prekrivene snijegom. Zbog toga smo morali unajmiti 4×4 vozilo s čeličnim čepovima na gumama, jer je vožnja običnim autom bila nemoguća na mnogim dionicama. Takve situacije su nepredvidive, ali su i dio čari snimanja u ekstremnim uvjetima – prilagodljivost je ključna. Naučio sam kada sam bio prvi put na Islandu da ako nemam jaknu i hlače od najlona uz više slojeva robe, da ću se smrznuti i da postoji mogućnost ozeblina.

• Koji bi bio tvoj savjet nekome tko tek počinje s travel fotografijom i sanja o snimanju divljih, udaljenih lokacija?

Moj savjet je da nikad ne radite stvari zbog trendova ili pokušavate replicirati tuđe slike. Kad sam počeo, i ja sam želio odmah otići na Island i snimati vrhunske fotografije, ali shvatio sam da je iskustvo ključ. Tek kad sam posjetio druge pristupačnije destinacije, shvatio sam koliko je važno razumjeti uvjete na terenu prije nego što se upustite u zahtjevnije lokacije. Gradovi i bliža mjesta se ne mogu uspoređivati sa surovom prirodom, takva mjesta traže iskustvo, osim ako ne idete s turističkim agencijama, ali one mogu ograničiti vašu slobodu i izazove.

Nekad trebate biti spremni da možda neće ići sve po planu. Ja sam ovogodišnje putovanje na Islandu morao biti u krevetu tri dana i nisam imao mogućnost istraživati radi jako loših uvjeta.

Putovanje treba biti iz strasti, a ne zbog što je trendova. Ne trebate profesionalnu opremu od nekoliko tisuća eura – dovoljno je imati želju, volju i najbitnije to raditi iz srca.

Foto: Matia Malenica