O projektu koji uspješno spaja turizam i baštinu: Vodimo vas u Kuću halubajskega zvončara
Halubajski zvončari, tradicionalni godišnji pokladni ophod njegovan u općini Viškovo, dobio je svoj dom. Inovativnim muzeološkim pristupom i primjenom interaktivnih pomagala, Kuća halubajskega zvončara spaja bogatu povijest ovoga kraja s dinamičnim, suvremenim načinom predstavljanja baštine. Oblikovana je u suradnji sa studijima Clinica, zaduženim za produkt dizajn i Cuculić, zaduženim za grafički dizajn te Vladimirom Končarom, zaduženim za dizajn interakcija.
U Halubju, zapadnom dijelu Kastavštine u okolici Rijeke sačuvani su jedinstveni narodni običaji – zvončari, čije porijeklo seže do u prapovijest. Vezani za stočarske krajeve, što pokazuje i njihova oprema, prvobitna njihova zadaća bila je tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Za njih je vezana i legenda, tjeranja Tatara ili Turaka. Kada su provaljivali u naše krajeve, tada su se ondašnji pastiri ogrnuli ovčjim kožama, na glave stavili maske, opasali se zvonima i strašno bučeći tako potjerali neprijatelja. Otuda u njihovoj opremi i elemenata oružja. Valja istaknuti kako su s ostalim zvončarskim skupinama na području Kastavštine uvršten na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.
Kuća halubajskega zvončara
Već pri ulasku prostorna rješenja Kuće halubajskega zvončara evociraju nadnaravno ozračje nekadašnjih vjerovanja. Dizajn interijera inspiriran je šumskim krajolikom i magijskim elementima, što posjetitelje usmjerava na kružno kretanje – simbol ritualnog zatvaranja kruga, ključnog za obrambeni i zaštitni karakter ophoda. Takav pristup ne samo da ističe estetsku dimenziju prostora kroz stilizaciju ključnih toponima, već i kontekstualizira kulturni značaj Halubajskih zvončara.
Središnji dio postava čine interaktivne instalacije. Posjetiteljima je omogućeno da urone u atmosferu drevnih rituala, slušaju gromku zvonjavu, promatraju energične pokrete, pa čak i sudjeluju u rekreaciji tradicijskih plesova poput potresujke.
Putem digitalnih prikaza i audiovizualnih sadržaja, posjetitelji mogu doživjeti simboliku maski, zvona, bačuka i ovčjih koža – nekad zaštitnih predmeta od zlih sila i surove prirode. Na taj se način baština ne samo promatra, već i aktivno doživljava, čime se postiže snažnija emotivna povezanost s tradicijom. Posjetitelji kroz postav postaju gotovo aktivni akteri ophodnje.
Prošlost za budućnost
Kuća halubajskega zvončara nije samo muzejski prostor, već dinamična platforma koja osnažuje kulturni identitet, a ujedno predstavlja simbol dugoročne suradnje između naručitelja, autora i lokalne zajednice. Kroz pažljivo odabrane, sentimentalne predmete, prostor dobiva duboku autentičnost, čime se dodatno ističe njegova vrijednost. To nije samo mjesto za čuvanje tradicije, već i primjer kako suvremeni dizajn može interpretirati i prikazati povijest na jedinstven način.
Jedan od posebnih elemenata Kuće halubajskega zvončara je restoran Zvončar, čiji interijer reinterpretira lik i identitet zvončara. Prostor na moderan način prikazuje tradiciju, a zidovi su ukrašeni umjetničkim portretima zvončara koje je snimila nagrađivana fotografkinja Jelena Janković. Ovi portreti unose osobnu dimenziju tradicije, omogućujući posjetiteljima da se povežu s ljudima koji ju čuvaju.
Park skulptura
Kuća halubajskega zvončara smještena je u Viškovu na adresi Dovičići 1b. Postav možete razgledati od utorka do nedjelje od 10:00 do 21:00 sati. Svi podatci o ulaznicama dostupni su na linku.
Ispred Kuće halubajskog zvončara nalazi se park osmišljen kao prostor za opuštanje i druženje. U njemu se održavaju različiti kulturni i zabavni događaji, a postavljene su i platforme za buduće skulpture. Park je uređen gotovo kao labirint, kroz koji posjetitelji šetaju i otkrivaju skulpture smještene u različite dijelove prostora.
Budući da je park izgrađen zajedno s Kućom, stabla u njemu još su mlada. Kako će drveće rasti i kako će skulpture biti postavljene, bilježit će se protok vremena od samog otvorenja, jer će se skulpture stvarati postepeno u suradnji s raznim likovnim umjetnicima. U budućnosti će se u parku nastaniti različita mitska bića poput vila, divova, malika, krsnika, štriga i drugih likova iz narodnih predaja – barem u obliku skulptura.
Foto: Bosnic+Dorotic
