Kolekcionart je prva digitalna art platforma u Hrvatskoj. Razgovarali smo s njezinim osnivačima
Kulturno-umjetničkim krugovima proteklih je tjedana odjeknula vijest o lansiranju prve digitalne art platforme Kolekcionart, kojoj je svrha predstavljanje mladih hrvatskih umjetnika domaćoj i inozemnoj publici. Osnovala su je četvorica prijatelja Nik Kolveshi Radlović, Toma Trbuljak, Filip Mojzeš i Bartol Fabijanić, a mi smo ih posjetili u njihovom novootvorenom uredu u Zvonimirovoj ulici 7.
“Uvijek smo htjeli napraviti nešto što bi imalo pozitivan utjecaj na širu zajednicu, a svi smo na neki način povezani s umjetnošću. Htjeli smo napraviti platformu koja bi neograničenom broju ljudi omogućila iskustvo upoznavanja umjetnika, tako da ljudi u svom prostoru i privatnom vremenu konzumiraju taj sadržaj”, otkriva nam Nik Kolveshi Radlović, čiji je inicijalni susret s radovima umjetnice Luise Pasce na jednom zagrebačkom umjetničkom sajmu potaknuo iniciranje ove ideje.
Odrastanje u sredini koja cijeni umjetnost
Ideja o stvaranju umjetničke platforme rađala se usporedno s Nikovom željom da napusti korporativni svijet. Budući da mu je majka povjesničarka umjetnosti, ovaj svijet nije za njega bio dalek i stran, dapače… a ispostavilo se kako je odrastanje u sredini koja cijeni umjetnost uvelike utjecalo i na njegovu percepciju njezine vrijednosti. A u tom razmišljanju nije sam, štoviše osnivače Kolekcionarta, osim dugogodišnjeg prijateljstva, povezuje i podatak kako su stasali u obiteljima umjetnika i povjesničara umjetnosti.
“Odrastanje s ocem konceptualnim umjetnikom probudilo je u meni interes za umjetnost. Kasnije je tome doprinio moj brat koji je također umjetnik i to s tehnikama novih medija. Kroz Kolekcionart sam želio doprinijeti vidljivosti stvaralačke energije i kreativnog potencijala naših mladih umjetnika i to široj publici nego što je to bilo do sada”, kazao nam je Toma Trbuljak.
Presjek suvremene umjetničke produkcije
Kolekcionart zasad okuplja 10 umjetnika među kojima su Nikica Jurković, Iva Zagoda, Klasja Habjan, Lorena Almaši, Ivan Oštarčević, Jurica Pušenjak, Nikolina Segarić, Bartol Galović, Tea Lovrić i prethodno spomenuta Luisa Pascu. Pritom, polovicu čine radovi petero diplomiranih akademskih umjetnika mlađe generacije, a preostalu polovicu studenti na višim godinama studija.
“Svaki od aspekata posla radimo na način da se dogovorimo, postoji konsenzus među nama. Svatko od nas mora dati zeleno svjetlo da bi umjetnik ušao u naš uži izbor“, otkriva Bartol Fabijanić. Naravno, ostavili su mogućnost da im se mladi umjetnici i samoinicijativno jave putem obrazaca postavljenih na službenoj stranici Kolekcionarta.
Decentralizacija umjetnosti
Premda pri pokretanju platforme nisu imali referentnu točku, nastojali su osigurati maskimalnu transparentnost, a to su prepoznali svi koje su uključili u projekt.
“Umjetnički krugovi su u načelu zatvorene cjeline. Umjetnici u Hrvatskoj se uglavnom obraćaju umjetnicima, a ono što smo mi željeli napraviti s ovom platformom je podići ju na razinu gdje će doprijeti do onih koji nisu dio umjetničkog kruga, ali su zainteresiran za umjetnost i potencijalni su kupci”, otkriva Mojzeš.
“Dosta scene je centralizirano u Zagrebu te smo željeli kao digitalna platforma biti dostupni svima iz drugih dijelova Hrvatske. Postoje ljudi koji su zainteresirani, ali velikom broju stvari ne mogu fizički prisustvovati. Oni zapravo nemaju sadržaj koji mogu konzumirati”, dodao je Kolveshi na ovu temu.
Kolekcionart kao prva postaja
A što donosi budućnost? Fokus je jačanje brenda u Hrvatskoj te prevođenje stranice na engleski jezik, kako bi domaće tržište približili i stranim kupcima te onima koji se žele upoznati s domaćom umjetničkom produkcijom. Želja osnivača Kolekcionarta je u punom potencijalu iskoristiti bivanja u digitalnom svijetu te postati referentna točka za događanja na suvremenoj umjetničkoj sceni.
“S jedne strane želimo umjetnicima osloboditi vrijeme i prostor za ono što najbolje rade, a s druge strane nastojimo potencijalnim kupcima olakšati cijeli proces informiranja”, ističe Fabijanić, dodajući: “Mi radimo s energijom i elanom te se nadamo da će stvar zaživjeti.”
Foto: Sanja Tušek
