Karim Rashid: Industrijski dizajn pokreću dizajneri koji prihvaćaju nove tehnologije
Budući da živimo u užurbanom svijetu, i trendovi se mijenjaju sve brži i brže. Tko diktira trendove? Čini se da digitalni mediji, društvene mreže, pa i influenceri. Konzumerisičko smo društvo, pa se i naši interesi i potrebe oblikuju konzumiranjem svakodnevnih informacija putem digitalnih medija.
Osim mode i beatuy trendova, sve veći naglasak stavlja se i na dizajn, uređenje interijera kao i stvaranje vlastite zen-oaze u domu za kojom toliko žudimo na kraju radnog tjedna ispunjenog obavezama. Kako bismo kreirali prostor prema svojim željama, posežemo za inspiracijama pa tako pronalazimo razne produkt-dizajne koji se ističu svojim oblikom, bojama ili unikatnošću.
Karim Rashid – vizionar našeg doba
Riječi su to koje savršeno opisuju i radove poznatog dizajnera svjetskog glasa Karima Rashida. Rashid je istinski vizionar s više od 4000 dizajniranih proizvoda, preko 400 nagrada i brojnim klijentima u 47 zemalja. Njegova ga sposobnost da nadiđe tipologiju i dalje čini jednim od najboljih dizajnera svoje generacije. Neki od svjetskih brendova koji se nalaze u Rashidovom portfelju su: Veuve Clicquot, Alessi, Samsung, Kenzo, Hugo Boss, Audi i ostali.
Osim toga, rado je viđeni predavač na sveučilištima i konferencijama diljem svijeta, a svojim istupima želi dizajn učiniti javnom temom. Upravo s tom namjerom dolazi i na konferenciju Masters of Building Faira (MBF) u Rovinju.
Naime, Rovinj će od 10. do 12. listopada postati epicentar gospodarskog svijeta, i ugostiti prvo izdanje Masters of Building Faira (MBF), međunarodnog događanja koji okuplja vodeće stručnjake i investitore iz različitih sektora.
Masters of Building Fair
Karim Rashid će na MBF-u govoriti o budućnosti dizajna u digitalnom dobu i prilagodbi materijalnog svijeta zahtjevima naših sve digitalnijih života. U ovoj evoluciji iz analognog u digitalno doba dizajn će odigrati ključnu ulogu. Karim vjeruje da će spoj kreativnih disciplina, od dizajna, umjetnosti, arhitekture, mode, hrane, glazbe pa sve do kulture i ljepote, unaprijediti naša iskustva i poboljšati naše živote.
Prije same konferencije, imali smo čast razgovarati s Karimom koji nam je otkrio sve ‘tajne’ dobrog dizajna.
Vaš rad je poznat po hrabroj upotrebi boja i organskih oblika. Što je nadahnulo vašu prepoznatljivu dizajnersku filozofiju?
Oduvijek sam polagao veliku nadu u kreiranje bijelih prostora s detaljima naglašenih jarkih pozitivnih boja. To je proces koji se može usporediti s praznim platnom ili bijelom sobom na filmskom setu, savršenom pozornicom za ukrašavanje i dorađivanje. Razmišljam o korištenju boja kako bih stvorio doživljaj ili ljudsku interakciju s određenom zadaćom ili funkcijom. Bijela omogućuje našim prostorima da budu slobodni, slobodni od povijesti, tradicije, fleksibilni i prilagodljivi.
Vaša filozofija “senzualnog minimalizma” široko je poznata. Kako se ta filozofija razvijala tijekom vremena i kako ju usklađujete s brzim tehnološkim napretkom u dizajnu?
Dizajn nas dotiče na svakoj razini i može nastaviti definirati i oblikovati naše unutarnje prostore, stvarajući nove progresivne ljudske navike. S novim tehnologijama mogu stvarati nove senzualne i organske oblike koji prije nisu postojali u povijesti. Dakle, oni savršeno funkcioniraju zajedno.
Kako balansirate između forme, funkcije i estetike u vašim dizajnima?
Kada dizajniram, prilično sam pragmatičan u razmišljanju o obliku. Ne dizajniram formu prvo, već je “informiram”. Primjerice, zanima me rješavanje problema, dodavanje skulpture inače dosadnom arhetipu ili komunikacija našeg tehnološkog doba.
Strastveno ste govorili o “demokratskom dizajnu”, stvarajući za mase, a ne za elitu. Kako održavate inovativnost i kreativnost pri dizajniranju za masovnu proizvodnju?
Dizajn nije elitan, već bi trebao biti demokratski, popularan, a ljepota bi trebala biti sveprisutna. Danas, dizajner ima odgovornost. Zna ishod proizvoda, vijek trajanja predmeta i utjecaj koji predmet ili materijal ima na okoliš. Uvijek to imam na umu prije samog dizajniranja. Ljudi vole misliti da se dizajn mijenja s površnim trendovima, ali tehnologija je ta koja nas zapravo pokreće.
Industrijski dizajn pokreću dizajneri koji prihvaćaju nove tehnologije, bilo da se radi o materijalu, proizvodnoj metodi ili mehaničkom izumu. Na primjer, pri izradi Bruerovog stolca korištene su čelične cijevi iz tvornice bicikala. Prva plastična lijevana monoblok stolica nastala je zahvaljujući tehnologiji smole, a Eames stolica proizvedena je, zahvaljujući tehnologiji, od savijenih furnira da obogati liniju namještaja od šperploče. Dakle, industrijski dizajn pokreću dizajneri koji prihvaćaju nove tehnologije. Stoga će buduće inovacije ovisiti o tome kako mi kao dizajneri prihvaćamo novosti.
Radili ste u raznim područjima dizajna, od produkt dizajna do interijera pa čak i mode. Kako prilagođavate svoj kreativni proces različitim potrebama?
Oduvijek sam se smatrao pluralistom, čak i kao student. Ne volim ideju specijalizacije i divim se kreativnim ljudima koji dodiruju različite aspekte vizualne kulture. Sviđa mi se koncept Warholove proizvodnje, gdje možete raditi u svim disciplinama primijenjenih umjetnosti. Obećao sam si da ću, ako ikad budem imao vlastitu radnju, zadržati širinu i baviti se svim aspektima našeg fizičkog krajolika, uključujući interijere i zgrade, kao i predavanja o svijetu općenito.
Imam oko 40 projekata u isto vrijeme i svaki projekt neprestano inspirira sljedeći. Moja mi raznolikost daje mogućnost unakrsne inspiracije i stvaranje novih ideja, materijala i estetike.
Koji vam je projekt bio posebno izazovan i kako ste prevladali te izazove?
Moj najizazovniji projekt vjerojatno je bio moj dizajn za napuljski metro. To je ujedno najduži projekt na kojem sam radio. Počeo sam 2004. godine, a završen je tek 2011. godine. No vrlo sam ponosan na završni proizvod. Odabrali su razne poznate arhitekte za dizajn svake stanice. Stanice u Napulju nazivaju se “umjetničke stanice”. Primjerice, stanicu Gae Aulenti krase djela Michelangela Pistoletta i Josepha Kosutha, dok druge ‘čuvaju’ umjetnička djela od Sola Lewitta pa do Sandra Chie.
Arhitektu Alessandru Mendiniju sviđala se moja senzibilnost, što mi je laskalo s obzirom na to da sam težio njegovoj viziji dok sam bio na fakultetu i uvijek sam ga smatrao mentorom. Budući da su stanice bile pod okriljem umjetnosti, to mi je omogućilo da umjesto da dizajniram stanicu koja je donekle konzervativna i “ukrašena” umjetnošću, jednostavno napravim cijelu stanicu kao svoje digitalno umjetničko djelo. Uvijek ću voljeti utjecaj i izazov koji je za mene predstavljao napuljski metro. To je oličenje demokratskog dizajna.
Što vas motivira nakon desetljeća u industriji? Kako pronalazite svježe ideje?
Osjećam da nadahnuće i inovacija proizlaze iz ograničenja. Kada bismo imali puno resursa, ne bi bilo eksperimentiranja. Ponekad je moj najkreativniji rad proizašao iz malog budžeta ili drugog tipa ograničenja.
Vjerujete li da dizajn ima društvenu odgovornost? Kako osiguravate da vaši dizajni pozitivno utječu na društvo?
Ne mogu govoriti o odgovornostima drugih. Smatram svojom odgovornošću educirati svijet o dizajnu i njegovoj ulozi u našim životima. Dobar dizajn može pomaknuti i promijeniti ljudsko ponašanje i stvoriti nove društvene uvjete. Smatram da dizajn oblikuje budućnost i kulturu. Vjerujem da je dizajn iznimno važan za naš svakodnevni život i da može pozitivno promijeniti ponašanje ljudi.
Kako vidite ulogu tehnologije u dizajnu, posebno s porastom umjetne inteligencije i 3D ispisa?
Što se tiče umjetne inteligencije, vjerujem da možemo postići više. Oduvijek sam prihvaćao promjene. Bilo da se radi o angažiranju profesionalaca za izradu mojih modela dok sam bio na fakultetu ili činjenici da sam bio prvi dizajner koji je koristio 3D ispis u svom studiju prije više od 20 godina. Eksperimentirao sam s umjetnom inteligencijom, ali imam i neke sumnje.
S tisućama slika mog rada u virtualnom svijetu primjećujem da mi mnogi dizajneri šalju radove, koji su nastali generiranjem uz nekoliko riječi, a koje izgledaju kao da sam ih ja dizajnirao. To postaje previše jednostavno, posebno za studente i mlade dizajnere. Ta djela ne dolaze iz njihove duše ili vizije i nisu naučili kako osmisliti vlastite ideje. Također, snažan koncept je ključan za dobar dizajn, a umjetna inteligencija trenutno nudi samo površinski stil – što je vrlo zabrinjavajuće.
Koji će trendovi prema vašem mišljenju oblikovati budućnost dizajna?
Vjerujem da svijet prihvaća fleksibilne prostore, višenamjenski namještaj i minimalizam te da to neće biti samo trend, već korak naprijed.
Održivost je ključna tema u današnjem dizajnu. Kako je uključujete u svoj rad i kakva je budućnost održivog dizajna u masovnom konzumerističkom društvu?
Očuvanje resursa znači korištenje manje sirovina i energije tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda — od njegovog razvoja i proizvodnje do upotrebe, ponovne upotrebe, recikliranja i odlaganja. Zanimaju me biorazgradivi materijali.
Pokušavam koristiti bioplastiku: kanta Garbo je napravljena od kukuruza, a stolica Snap tvrtke Feek napravljena je od 100% recikliranog polistirena i sadrži 97% zraka. Dizajnirao sam i ambalažu za restoran brze hrane koristeći škrob, a završni produkt izgleda kao plastika. Ove inovacije napokon postaju dio svijesti potrošača.
Imate bogato radno iskustvo, ali i bogato kulturno naslijeđe. Kako ta iskustva utječu na vašu dizajnersku estetiku?
Ne postoji nacionalni stil. Danas živimo u takvom globalnom okruženju da se jasna razlika u stilu, ukusu i lokalnoj kulturi smanjuje. Budući da mamo pristup međunarodnim tržištima putem interneta i novih tehnologija, svijet imamo na dlanu, pa tako i kulturne granice počinju lagano blijediti. S obzirom na to da konzumerizam i kapitalizam oblikuju ukuse i senzibilitete većine svijeta, mislim da je dizajn omnikulturan, prisutan svuda i univerzalan.
Primjerice, ako je proizvod talijanska marka, a ja sam dizajner (napola Englez, napola Egipćanin, Kanađanin, Amerikanac), inženjer je Nizozemac, dijelovi lampe su iz Tajvana, a drugi dijelovi iz Kine, sastavljanje je u Italiji, a marketing također u Italiji itd. Ima li taj dizajn podrijetlo? Je li to talijanski dizajn? Vjerujem da više nije relevantno gdje se stvari proizvode ili čak koja je nečija nacionalnost.
Među brojnim dizajnima, postoji li neki projekt koji smatrate svojim zaštitnim znakom?
Volim svoj dizajn Cadmo lampe koju sam dizajnirao za Artemide. S ovim dizajnom želio sam stvoriti objekt koji izgleda kao da je definiran gustoćom svjetlosti koju sadrži. Čvrsta površina oblikovana je u fluidni oblik koji se elegantno uzdiže i obavija ono što izgleda kao volumen svjetlosti. Crna i bijela su vrlo jednostavne i mogu se uklopiti u bilo koji interijer. Ipak, Artemide je bila ljubazna i napravila mi prilagođenu Cadmo lampu za moj dom u baby ružičastoj boji. 😊
Kako se osjećate kada vidite da ljudi koriste vaše dizajne u svakodnevnom životu?
Uvijek više volim vidjeti da se moji proizvodi koriste, nego da su izloženi u muzeju ili izložbenom prostoru.
Koji biste savjet dali mladim dizajnerima koji tek započinju karijeru?
Mladim dizajnerima uvijek savjetujem sljedeće: budite pametni, strpljivi, učite kako učiti, naučite biti zaista praktični, ali ispunite svoj rad poezijom, estetikom i novim paradigmama našeg promjenjivog proizvodnog pejzaža. Morate pronaći nove jezike, novu semantiku, novu estetiku, eksperimentirati s novim materijalima i pristupima ponašanju. Također, uvijek imajte na umu očite LJUDSKE aspekte proizvoda, poput emocija, jednostavnosti korištenja, tehnoloških napredaka, metoda proizvodnje, humora i značenja.
Foto: PR, Instagram (@karim_rashid_official), Karim Rashid, Artemide
