Hrvatski prirodoslovni muzej otvara svoja vrata. S nama među prvima prošećite novim postavom
Među mnogobrojnim posjedima u vlasništvu grofa Antuna Pejačevića našao se i onaj na Gornjem gradu, u današnjoj Demetrovoj ulici, na kojem je krajem 18. stoljeća podigao palaču. Ista se od 1807. godine našla u vlasništvu njegova imenjaka Antuna Amadea, mađarskog grofa i velikog župana zagrebačkog koji će povijest našeg glavnog grada obilježiti otvaranjem prvog javnog kazališta, u to doba jednostavno znanog pod nazivom Amadeov teatar.
Palači, koju i danas poznajemo pod nazivom Amadeo, namjena je ponovno promijenjena sredinom 19. stoljeća, kada su je tadašnje vlasti kupile kako bi u njoj smjestili urede. Pritom je došlo i do njezine rekonstrukcije te je četverokrilnoj strukturi nadograđen drugi kat. Godine 1868. u zgradu je preseljen prirodoslovni odjel Narodnog muzeja, kasnije preimenovan u Hrvatski prirodoslovni muzej.
Zavirite u novi postav
Bilo je to privremeno rješenje, no spletom povijesnih okolnosti Demetrova 1 postala je njegova stalna adresa. No netom nakon provedene obnove palače, koja je sada u potpunosti prilagođena za izložbenu namjenu, možemo reći kako dobiva prostor kakav i zaslužuje. Imali smo priliku među prvima zaviriti u novi postav, a sjajna je ovo prilika da s nama krenete u virtualnu šetnju.
Hrvatski prirodoslovni muzej svoja vrata posjetiteljima službeno otvara u subotu, 12. listopada. Novi stalni postav, obogaćen multimedijskim rješenjima i interaktivnim sadržajima, posjetiteljima na cjelovit način interpretira muzejski fundus iz mineroloških, geoloških, paleontoloških, paleoantropoloških, zooloških i botaničkih zbirki. Nastoji im objasniti raznolikost živog i neživog svijeta, istovremeno nudeći odgovor na pitanje što je život i kako je nastao.
Što nas novog čeka u Demetrovoj 1
Izložbeni prostor proteže se kroz tri etaže s tematskim cjelinama – Mineraologija i petrografija, Geologija i paleontologija te Zoologija i botanika. U sklopu prve etaže, koja se nalazi na razini -1, izvedena je i nova multifunkcionalna dvorana u kojoj će putem projekcije posjetitelji moći doznati više o Velikom prasku i postanku svemira. Valja istaknuti kako je spomenuta dvorana jedan od noviteta unutar novog postava.
Uz stalni postav, novim prostornim rasporedom muzeja kreiran je i prostor za povremene izložbe. Potpuno novi prostor je aneks podruma, a u sklopu obnove zatvoren je i atrij. Moramo priznati kako već sam ulazak u muzej svjedoči o tome kako je riječ o uspješnoj realizaciji, koja svojim suvremenim izrazom parira sličnim europskim institucijama. U atriju će se nastaviti održavati i kulturna događanja, što je sjajna poveznica na ranije spomenutu povijest palače. A o povijesti palače svjedoče i očuvane freske u hodnicima koje su obnovljene te prezentirane javnosti.
Tko će vas pozdraviti već na ulazu?
Posjetitelji će se, između ostalog, imati priliku upoznati i s nekadašnjim stanovnicima današnjeg Zagreba. Podsjetimo, prije 12-15 milijuna godina ovdje se nalazilo Panonsko more. Kao posljedica toga, pronađeno je mnoštvo okamina riba, školjaka, biljaka, a u 19. stoljeću i ostaci kostiju 6 metara dugačkog morskog sisavca, mladunca kita. U paleontološkoj literaturi nazvan je jednostavno Mesocetus agrami, odnosno u prijevodu Zagrebački kit.
A upravo će vas njegov odljev pozdraviti u atriju muzeja, gdje mu društvo pravi i preparirana gorostasna psina, uhvaćena još 1934. godine u Jadranskom moru. Za brojne generacije koje su ga posjetile, riječ je o jednom od najprepoznatljivijih izložaka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
S druge strane, ako se ulazi sa strane novouređenog ulaza s Tuškanca, dočekat će vas model istarskog guštera i čeljust divovske bijele psine u stvarnoj veličini.
Muzej o prošlosti za budućnost
U sklopu prizemlja muzeja uređena je i suvenirnica te muzejska radionica, a u bližoj budućnosti ondje će djelovati i kafić. Nije to jedini novitet kojem tek predstoji otvorenje pa će tako, među ostalim, u dogledno vrijeme biti otvorene i Memorijalne sobe posvećene Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru i Spiridonu Brusini.
Izvjesno je kako Hrvatski prirodoslovni muzej pokriva širok spektar aktivnosti u kulturi, obrazovanju i znanosti. Također, njegovo novo uređenje sjajno pomiruje izložbenu i edukacijsku namjenu, a posebno valja istaknuti i inkluzivnost ostvarenu putem legendi izvedenih i na Brailleovu pismu. Zahvaljujući obnovi imat ćemo priliku vidjeti veći broj izložaka u sklopu stalnog postava, njih gotovo 5 000, no svakako vrijedi spomenuti kako je to tek djelić bogate riznice muzeja čiji fundus broji 1 500 000 predmeta.
Dodatne informacije
Lokacija: Demetrova 1, Zagreb
Radno vrijeme: utorak – četvrtak: 10 – 18 sati, petak – nedjelja: 11 – 19 sati
Cijena ulaznica za odrasle: 15 eura
