Emir Šehanović uvršten je među 100 najboljih kipara sutrašnjice. Trenutno izlaže u Zagrebu

Zagrebačka Galerija Trotoar mjesto je susreta s radovima umjetnika koji je, prema izboru izdavačke kuće Thames and Hudson, uvršten među 100 najboljih kipara sutrašnjice. Emir Šehanović na izložbi naslovljenoj There Will Be Bliss predstavlja novi ciklus radova kojima istražuje kompleksne teme poput ljudske imaginacije, kreativnosti i osjetljivosti te njihovog utjecaja na stvaralački proces.

Premda mu je ovo prva samostalna izložba koju priređuje u Zagrebu, njegov je rad dobro poznat zagrebačkoj publici. Na lokalnoj je umjetničkoj sceni svoj trag ostavio djelujući i kao street art umjetnik pod pseudonimom Esh. No, taj je vid umjetničkog stvaralaštva iza njega.

Na izložbi koju je moguće razgledati sve do 1. lipnja, ovaj umjetnik s beogradskom adresom uvodi nas u svijet začudnih apstraktnih formi, monumentalnih skulptura i digitalnih printeva, kojima istražuje moguću postljudsku budućnost. Bio je ovo sjajan povod za naš zajednički razgovor kojeg donosimo u nastavku.

• Kako je nastao ovaj ciklus/serija radova, koje su neke osnovne postavke i ideje iza njega?

Ova serija radova proizašla je iz promišljanja odnosa čovječanstva prema prirodi i posljedica našeg djelovanja na okoliš. Osnovne postavke uključuju suprotstavljanje prirodnih motiva s antropocentričnim elementima kako bi se izazvalo razmišljanje o našoj povezanosti s prirodnim svijetom. Ideja je da se kroz umjetnost podigne svijest o gorućim ekološkim i egzistencijalnim pitanjima.

• Kako započinje realizacija jedne vaše umjetničke ideje?

Realizacija umjetničke ideje obično počinje istraživanjem i konceptualizacijom. Upuštam se u teme koje me inspiriraju i istražujem različite tehnike i materijale koji bi mogli na najbolji način prenijeti moju poruku. Kada se pojavi jasna “slika”, krećem u kreativni proces, dopuštajući eksperimentiranju i spontanosti da oblikuju konačno umjetničko djelo.

• Postoji li materijal u kojem se posebno volite izražavati ili tema koju izražavate bira i samo sredstvo izražavanja?

Privlače me materijali koji nude svestranost i omogućavaju eksperimentiranje. Međutim, izbor materijala često proizlazi iz specifičnog koncepta ili teme koju želim istražiti. Svaki materijal posjeduje jedinstvene kvalitete koje mogu poboljšati konceptualnu dubinu umjetničkog djela.

• Kad smo kod filozofskih pitanja, još jedna poznata dilema – Mora li umjetnost uvijek nositi neku poruku ili sama sebi može biti svrha?

Umjetnost može služiti višestrukim svrhama, od prenošenja eksplicitnih poruka do postojanja kao cilj samoj sebi. Dok neka umjetnička djela nose duboko značenje i društveni komentar, druga daju prioritet estetskoj ljepoti i emocionalnoj rezonanci. Značaj umjetnosti leži u njenoj sposobnosti da izazove misao i emocije, bez obzira nosi li određenu poruku.

• Uz umjetničko izražavanje neminovno ide i umjetnička kritika – kako to komentirate? Jeste li sami sebi najveći kritičar?

Umjetnička kritika je neodvojiva od kreativnog procesa, budući da pruža vrijedne uvide koje doprinose umjetničkom rastu. Kao umjetnik, dobrodošla mi je konstruktivna kritika kao sredstvo za usavršavanje. Također se trudim biti svoj najveći kritičar, stalno procjenjujući svoj rad s kritičkim okom tražeći područja za poboljšanje.

• Vratimo se nakratko na početak, kako je započela vaša ljubav prema umjetnosti? Je li postojao neki određen trenutak u kojem ste znali da bi ljubav mogla prerasti u profesiju?

Moja ljubav prema umjetnosti počela je u ranoj mladosti, potaknuta strašću za kreativnošću i samoizražavanjem. Iako nije bilo određenog trenutka, postepeno sam shvatio da je profesionalno bavljenje umjetnošću moj poziv, pojačan ohrabrenjem okoline.

• Postoji li nešto što biste danas poručili Emiru koji tek kreće na svoje umjetničko putovanje? Smatrate li da je ta odluka bila “hrabra” s obzirom na sredinu koja nerijetko nema razumijevanja prema kreativnim izražajima?

Poručio bih mlađem sebi da što bolje raspodijeli energiju i vrijeme, kako bi izbjegao nepotreban gubitak istog. S obzirom na to da sam zaluđeno, sve dublje i dublje, ulazio u svijet umjetnosti, nisam imao trenutak donošenja odluke.

• Koliko je za jednog umjetnika važno ono vrijeme kad ne stvara? Postoji li ono uopće ili vam glavom uvijek kolaju ideje i misli vezane za radove i aktualne projekte?

Vrijeme provedeno van stvaranja jednako je ključno za umjetnika kao i vrijeme provedeno u studiju. Ovaj period razmišljanja i promatranja omogućava inkubaciju novih ideja. Trenuci odmora i introspekcije su neophodni za obnavljanje kreativne energije. Upravo u tim trenucima pauze pojavljuju se nove ideje koje obogaćuju umjetnički proces.

• I za kraj – Will There Be Bliss?

Jedino što je bilo i što će opstati je želja za blagostanjem.

Foto: Sanja Tušek