Tjedan pred nama bit će u znaku disca, umjetnosti, filmova i sporta!

Tjedan pred nama bit će u znaku disca,
umjetnosti, filmova i sporta!

Groznica subotnje večeri 

Planirajte događanja u Zagrebu već od večeras kada ćete moći pogledati super film o povijesti hrvatskog disca, a tjedan ispred vas donosi još mnogo filmova, dvije odlične izložbe i jedan super koncert!

Vrtna projekcija filma: ‘Pola stoljeća diska’

Koja je prva diskoteka u Hrvatskoj (ne, nije Saloon u Zagrebu!) saznajte u odličnom dokumentarnom filmu Zvonimira Rumboldta ‘Pola stoljeća diska’, a koji se bavi povijesnim pregledom 60-ih godina prošlog stoljeća kad su diskoteka rasle kao mjesta susreta, stvaranja novih ljubavi i dobre zabave. Film se prikazuje pod otvorenim nebom u dvorištu Vintage Industrial diskoteke, večeras u nedjelju, u 20 sati. Ulaz je slobodan.

Petar Ivulić, splitski avanturist bračkih korijena a pariške adrese, godine 1964. u Jelsi na otoku Hvaru otvara prvi disko klub u tadašnjoj državi. Ne može ga registrirati pod tim imenom jer takvo što ne postoji kao opcija… Tim pionirskim pothvatom pokrenut je val otvaranja disko klubova diljem zemlje i taj oblik socijalnog druženja obilježio je sljedeće dvije dekade.  No, je li baš jelšanska “Amfora” bila prva? U Muzeju turizma u Opatiji imaju drugačije mišljenje.

Što to jedan klub čini pravim disko klubom? Koja je bila važnost tih mjesta? Pozitivni i negativni učinci na društvo? Na ta i mnoga druga pitanja kroz razgovor s akterima, danas ljudima u trećoj životnoj dobi, odgovara ovaj film. Sniman u Jelsi, Opatiji, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Parizu, uz pomoć pedesetak sugovornika, ilustriran arhivskim snimkama, fotografijama i dokumentima iz tog vremena te suvremenim snimkama lokacija, oživljava pionirsko razdoblje disko groznice u Hrvatskoj. Husar, Amfora, Club 57, Arkada, Semafor, Saloon… Što su ta imena značila onda i što nam govore danas?

Jazz Garden: Zdenka Kovačiček

U srijedu 29. kolovoza, novu sezonu programa Jazz Garden u Savskoj 160, otvorit će Zdenka Kovačiček, jedna od najznačajnijih pjevačkih pojava na hrvatskoj glazbenoj sceni i to nakon 60. godina karijere. Legendarna persona suvremene hrvatske glazbene povijesti, naša najbolja jazz/blues pjevačica i žena za sva vremena. Ulaz je slobodan.

Njene pjesme postale su evergrinim poput ‘Zbog jedne melodije davne’, M.Prohaske, ‘Klik Tema br.1.’, feat. Nirvana, ‘Boom fest’, ‘Frka’, ‘Žena za sva vremena’… Značajan je i njezin opus Janis Joplin i Elle Fitgerald s kojim je izvela dvije predstave u Komediji i polučila veliki uspjeh.

Zbog jedne melodije davne – kompozicija M. Prohaske, koja je prerasla u nešto više od evergreena u kultni jazz izazov svima pa i najmlađim generacijama. Zdenka Kovačiček krenula je putevima jazza iako je već te, sada daleke 1970., mogla govoriti o sebi i kao jazz-rock vokalistici, čistoj rockerici, vrhunskoj pjevačici bluesa, o kraljici gospela kod nas ili ,pak kako to volimo reći, o hit-pop maherici. – izjavio je Dubravko Stojsavljević.

Vrtlarenje – Art Hangout vol III

U četvrtak 30. kolovoza projekt Vrtlarenje* okuplja zaljubljenike u umjetnosti i sport, a u Vintage Garden stižu gosti: Medarda Pack, Bike Polo Zagreb i Silvio Lončarić.

Medarda je akademska kiparica, ali i prva ženska trenerica hokeja na ledu u Hrvatskoj i saksofonistica. Bike Polo Zagreb je ujedno i udruga koja promiče unapređenje kvalitete života mladih kroz igranje pola na biciklima. Organiziraju edukativne radionice i tečajeve za mlade u svrhu upoznavanja sa samom igrom, ali i biciklizmom općenito, međunarodne turnire koji su sve popularniji na svjetskoj razini, a imaju i super merch kao što su majice i naljke koje kreira Matej Pašalić, akademski kipar i predsjednik BPZG-a. Silvio Lončarić za sebe kaže da je tu i tamo snimatelj ili fotograf, ali češće majstor za custom made kožne izmišljotine… s biciklom pod nogama od kada pamti, a pretpostavljate, bavio se i bike polom.

Glazbu pušta Gordana Bakić, akademska slikarica i docentica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu koju su nam, kao vrhunskog DJ-a, preporučili upravo njeni studenti. Autorica vizuala je Marta Tuta. Marta je diplomirala slikarstvo na nastavničkom odsjeku Alu. Vrijeme provodi u svoja dva ateljea od kojih je jedan na otoku, a drugi u Zagrebu! Voli putovati, kampirati, stopirati, isprobavati nova jela i družiti se sa zanimljivim ljudima! Nova Martina strast je ronjenje i otkrivanje podmorskih vrtova, djeličak kojih vam dočarava vizualom 3. Vrtlarenja.

*odabrala Mia Orsag

Motovun u Zagrebu

I ove godine najbolje s brda filmova dolazi u Zagreb, u Laubu. Motovun u Zagrebu od četvrtka, 30. kolovoza pa do nedjelje, 9. rujna donosi projekcije super cool filmova. O kojima se točno radi i kada ih možete pogledati saznajte ovdje.

Izložba: Zidovi i mostovi

Netom prije početka Motovuna u Zagrebu u četvrtak 30. kolovoza s početom u 20 sati održat će se otvorenje izložbe “Zidovi i mostovi” u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u kojoj 11 autora iz Hrvatske i regije s berlinskom adresom izlažu svoje radove. Izložba je premijerno prikazana u Motovunu u Galeriji 5 kula.

Prilikom otvaranja izložbe organizatori su istaknuli: Svake godine Motovun Film Festival ima zemlju partnera, no ove godine kao partner postavio se jedan grad – Berlin. S obzirom da je Berlin primjer jedne iznimno žive i aktivne umjetničke scene i mjesto rada brojnih vizualnih umjetnika, odlučili smo filmskom programu dodati i jednu izložbu koju realiziramo u suradnji s Goethe-Institut Kroatien. Također, svjesni smo koliko umjetnika iz Hrvatske i jugoistočne Europe živi i radi u Berlinu, neki dulje – neki kraće, te smo htjeli upravo njih i njihove radove dovesti i predstaviti publici prvo u Galeriji 5 kula u Motovunu, a potom i u Zagrebu u Laubi kada se festival s motovunskog brda preseli u Kuću za ljude i umjetnost. Suradnja Motovuna s Laubom postoji je već niz godina i prve izložbe Laubine kolekcije prije izgradnje Laube bile su predstavljene tijekom Motovun Film Festivala, tako da se i s ovim izdanjem suradnja s Laubom nastavlja – i s filmskim i s izložbenim programom.

Jochen Lempert: Botanička kutija / Botanical Box

Nakon izložbi u brojnim muzejsko-galerijskim institucijama diljem svijeta – od Chicaga, preko Madrida i Berlina, pa do Osake – rad renomiranog njemačkog umjetnika Jochena Lemperta moći će vidjeti i publika u Zagrebu.

U prostoru Francuskog paviljona u Studentskom centru u Zagrebu u subotu, 1. rujna u 19 sati bit će otvorena samostalna izložba ovog autora, aktualnog dobitnika prestižne Nagrade Camera Austria za suvremenu fotografiju. Izložba pod nazivom Botanička kutija (Botanical Box) nastaje u suorganizaciji Ureda za fotografiju i Hrvatskog fotosaveza, a kustosice izložbe su Sandra Križić Roban (Zagreb) i Maren Lübbke-Tidow (Berlin).

Umjetnik će u Zagrebu predstaviti dio svog prepoznatljivog opusa u kojem prevladavaju fotografije izrazito tankoćutne estetike, s motivima prirode. Obrazovan za biologa, Lempert je ranih 1990-ih počeo s izradom umjetničkih fotografija životinja, bilja i prirodnih fenomena, u kojima se očituje jedinstven spoj poetskog senzibiliteta i istraživačke radoznalosti.

Kako piše Maren Lübbke-Tidow – Lempertove fotografije i njihove konstelacije pripovijedaju o pojavnim oblicima sustava života s prirodno-znanstvenog gledišta, o njihovu redu i autopoezi. (…) Njegove fotografije ljudskih, životinjskih, biljnih i mikroorganskih oblika života, koje se samo površno gledano doimaju kao fotografije koje graniče sa znanstvenom fotografijom, istodobno otkrivaju poetsku dubinu koja proizlazi iz njegove samosvijesti kao vizualnog umjetnika te njegova eksperimentalnog pristupa. Njegovi su radovi stoga istodobno prožeti velikom samostalnošću: počivaju, doduše, na nekoj vrsti ‘istraživačkog gledanja’, ali nisu nužno podređeni nekom višem poretku koji služi za prikaz ‘rezultata’. Iz tih fotografija jednostavno izvire radost otkrivanja ili znanje o tome da je moguće otkriti različite kontekste percepcije.

Crno-bijele fotografije, u cijelosti stvorene analognim tehnikama, autor u izložbenim prostorima najčešće predstavlja na neuobičajene načine. (…) Jochen Lempert svoj sadržajni kontekst mijenja u izložbenim postavima ili na stranicama knjiga. Percepcija mu je znanstvena, proizašla vjerojatno i iz činjenice da se školovao za biologa. Njegove su opservacije usmjerene na morfologiju, no odnosi koje ‘gradi’ unutar svojih kutija nisu ni stabilni ni konačni. (…) Lempertov slikovni diskurs pomaže nam prepoznati prirodu u njezinim ponekad začudnim oblicima i mjestima na kojima je možda ne tražimo ili očekujemo – ističe u popratnom tekstu Sandra Križić Roban.

Izložba Botanička kutija bit će otvorena do srijede, 19. rujna, a moći će se razgledati radnim danom i subotom od 12 do 20 sati.

Foto: Promo, Groznica subotnje večeri (screenshot)

Učitati još
Zatvori