Nadrealistični prikaz Božanstvene komedije pogledajte na izložbi finskog umjetničkog dua

Utorak, 28. ožujka 2023.

Sanjivi i djetinje zaigrani radovi Marike Kaarne evociraju dugu tradiciju figurativnog slikarstva, bajki, ali i kulturološku ostavštinu nadrealizma. Unatoč naoko naivnom stilu, Kaarnini akrili živih boja više su od pukih prikaza svakodnevnog života, te često nude i meta društveni komentar. Na njima ćemo ugledati odbjegle utvare bajkovitih princeza u proslavi Valentinova iza bodljikavih žica, psihodelični party uz ples mrtvaca i leteće tanjure, kričavo rozog Bambija na vrtnoj zabavi koja okuplja ženske arhetipske figure drsko ili smjerno uperene ka nama, odbjeglog puža iz klimatski zagrijanog vrta s kojim se tek mora naučiti surađivati,…

Vlastite bezvremensko-vremenske vizualne kolaže Kaarna komentira sljedeće:

“Jednom davno u jednom gradu, u dva naselja vrlo blizu jedno drugom, živjele su crna i bijela ovca. Tako su se malo poznavale kao da su živjele na različitim planetima. Dok bi bijela ovca ponekad pasla na svojoj parceli, osjetila bi miris dima i pomislila u sebi: Zar te crne ovce ne bi mogle jednostavno prestati pušiti i raditi nešto korisno umjesto toga? Jednom se dogodilo da je crna ovca slučajno zapalila crkvu, a druga se samo iznenada srušila na zabavi koju je organizirala neka princeza.”

Pregršt pop referenci smještenih u začudnim pejzažima koji se slijevaju i prelijevaju na svijetlim, ali i tamnijim stranama današnjice prate riječi autorice koja tvrdi da je ponekad u životu bitno preokrenuti oči naopako!

Petri Hytönen miješa akvarel, sprej, crtež i fotografiju s humorom, psihodelijom, prirodom, detaljima iz svakodnevnog života i povijesno-umjetničkim referencama. Za rad “Na zemlji, kao na nebu i negdje između” izradio je trodimenzionalne, pokretne modularne slike u akvarelu kojima u prvi plan stavlja ljudska bića i moralna pitanja s kojima se neprestano suočavaju. Hytönen sustavno puca u mjehuriće koje razdvojeni pojedinci grade oko sebe. Dok jedan od njih ima vjetar pod krilima, drugi se strmoglavljuje ravno prema nemilosrdnoj zemlji. Homo deus, homo sapiens i tamo negdje između.

Usprkos svijesti da se ljudska bića neprestano razvijaju donoseći inovacije na svim područjima života, Hytönen se iznova vraća pećinskom čovjeku smještajući ga u centar svojih instalacija podsjećajući na neiskorjenjivu crtu ličnosti čovjeka kao životinje opsjednute nagonskim djelovanjem i beskonačnim željama.

Ovaj finski duo osebujnog likovnog izričaja zagrebačkoj publici predstavit će razvoj ljudske civilizacije, povijesne tekovine te elemente svakodnevnog života kroz metafizičku i nadrealnu prizmu, izlažući posjetitelje Božanstvenoj komediji 21. stoljeća!