Doajen hrvatskog dizajna Boris ljubičić na ovogodišnjoj izložbi finalista nagrade ZGDW Award 2022. izlaže dva sasvim originalna projekta: HVADRATI i No Smoking. Njegove radove možemo pogledati na ovogodišnjem Zagreb Design Weeku koji je jučer počeo u zagrebčkom ALU. Osim ova dva rada, za posjetitelje će izvesti i jedno iznenađenje. Naime, Boris Ljubičić jedan od najpoznatijih hrvatskih dizajnera vizualnih komunikacija i grafički dizajner upravo je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti još 1968. godine diplomirao slikarstvo. Inspiriran mjestom na kojem je proveo formativne godine svog profesionalnog puta, odlučio je uz dizajn izraditi dva do tri portreta posjetitelja izložbe u Akt sali uživo. Predviđeni termin je nedjelja 11. rujna od 11 do 14 sati. Uspjeli smo ga uhvatiti u užurbanom rasporedu prije samog otvorenja i ispitati o dugogodišnjoj karijeri, inspiraciji i stanju u svijetu dizajna.
Boris Ljubičić
Među najvažnijim projektima Borisa Ljubičića možemo spomenuti logotip i vizualni identitet VIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979., brenda YASSA, tvornice Labud, HINA-e, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Zagrebačkog velesajma, Hrvatske radiotelevizije i mnoge druge. Član je više međunarodnih dizajnerskih žirija te dobitnik čitavog niza najuglednijih međunarodnih i hrvatskih nagrada i priznanja.
- Iza vas je impozantna karijera u grafičkom dizajnu i vizualnim komunikacijama, koliko se struka promijenila od trenutka kada ste vi diplomirali do danas?
Promjene su velike i nije ih lako opisati, ali ideja i koncept su dizajn, sve ostalo je izrada u određenoj tehnici, mediju, materijalu. Kod mene je sve ostalo isto: Mijenjalo se vrijeme, okolina i tehnologija. Upravo sam u HDD galeriji imao izložbu SLIKE VREMENA.
- Zapravo ste diplomirali slikarstvo na ALU, kako ste završili u dizajnu?
Ja sam na ALU zakasnio oko 150 godina. Kazimir Maljevič je naslikao zadnju sliku Crni kvadrat na bijelom polju, Piet Mondrian slika kao dizajner: Jedan koncept s tri osnovne boje – crvena, plava i žuta… U trenutku kad diplomiram, prvi čovjek slijeće na mjesec, slikarstvo je davna povijest, a dizajn zauzima njegovu ulogu…
- Iza vas su brojni hvalevrijedni projekti, koje bi izdvojili kao one kojih se uvijek rado sjetite i na koje ste najponosniji?
Najslojevitiji, najveći i najreprezentativniji je projekt vizualnog identiteta VIII. Mediteranskih igara, Split 1979. Za tako zahtijevan sadržaj osnovao sam Tim vizualne komunikacije u kojem je bila i moja supruga Rajna Buzič-Ljubičić. Stipe Brčić, Oskar Kogoj /autor maskote/, Stuart Hodges te više fotografa i tehničkih suradnika. Nakon 1990. to je projekt sveukupnog vizualnog identiteta Hrvatske, koji se postupno provodi, jer vrijeme radi za njega.
- Član ste više međunarodnih dizajnerskih žirija te dobitnik čitavog niza najuglednijih međunarodnih i hrvatskih nagrada i priznanja. Kakve su po vama mlade nade? Što im nedostaje, a što su njihove prednosti?
Ne nedostaje im ništa jer su školovani dizajneri i internet im je pri ruci te lako mogu obuhvatiti cijeli svijet. Međutim to im je i loša strana jer ne vide prostor u kojem jesu, već se povode za onim što je „Win“ i tako gube svoje autorstvo, svoj identitet i odnos s problemima koji ih okružuju i koje treba dizajnirati. Političar Stjepan Radić davno je rekao „Hrvatska je zapušćena!“. Ova izvorna riječ „zapušćena“ vrijedi još i danas. Dizajn je civilizacijski korak veći od novih tehnologija i izuma koji nam svakodnevno pristižu. Na jednoj mojoj majici je tekst D€$IGN treba Hrvatskoj.
- Kako grafički dizajn može mijenjati svijet i može li uopće?
Grafički dizajn to čini i kad mi to ne primjećujemo. Jedna gospođa me u tramvaju broj 6 (u kojem inače držim predavanja) zapitala: „Nisam vas dugo vidjela na televiziji?“, Moj odgovor je bio: Pogledajte u ugao ekrana ja sam stalno tamo. Drugi primjer, prodavač na kiosku: „Kad bi se Vaša zastava usvojila, promijenila bi se cijela Hrvatska!“. Moguće je i ja to ustrajno činim. Logo spominjanog HRT-a, HTZ-a (turizma), Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih poslova, Zagrebačkog velesajma. HAK-Hrvatskog autokluba, Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, CROSKI, HTS, HINA, IRB-Institut Ruđer Bošković, Matica hrvatska su elementarna prepoznatljivost nove Hrvatske države.
Dizajner je odgovoran za prostor i vrijeme!!
Na ovogodišnjoj izložbi finalista nagrade ZGDW Award 2022. izlažete dva sasvim originalna projekta: HVADRATI i No Smoking koje ćemo imati priliku vidjeti na Zagreb Design Weeku. Možete li nam opisati te radove?
Naziv projekta : HVADRATI
Hrvatski povijesni i suvremeni vizualni identitet temelji se na kvadratima koje imamo u povijesnom i suvremenom državnom grbu. Koncept dizajna s izmjeničnim kvadratima kao tamni i svijetli u svim bojama ili crveno-bijeli kao najslužbeniji oblik javlja se u suvremenom dizajnu ne samo u Hrvatskoj. Izmjenične kvadrate nije moguće izdvojiti i zaštititi kao originalni dizajn, osim pojedinačnih uradaka koji se kao originali štite jer su posebno uklopljeni u dizajn u kojem se pojavljuju. Međutim, ako kvadrati dizajnom dobiju originalni izgled to je moguće postići. U ovom projektu svi kvadrati imaju i tipografski detalj kao slovo “H” i stoga imaju naziv HVADRATI. Projekt je našire primjenjiv na papiru, tekstilu i drugim materijalima, te posebno pogodan za izradu raznorodnih uporabnih predmeta kao hrvatski originalni dizajn ili brend.
Naziv projekta: NO SMOKING
Medicinski je dokazano da pušenje šteti ljudskom zdravlju. Na ambalaži cigareta su ilustracije kojima se upozorava pušače o bolestima koje ih mogu zadesiti ako ne prestanu pušiti. Međutim mali papirnati smotuljak lijepog oblika u formi cigarete stavljaju pušači između dva prsta i užitak pušenja može početi. Projekt nakita No Smoking ostavlja isti ugođaj, ali pušača onemogućuje da to radi. Prsten koji obuhvaća dva prsta i koji na gornjem dijelu ima cjevčicu simulira postupak pušenja, ali ga zapravo onemogućuje! Ovaj poseban nakit s jasnom porukom namijenjen je svima, posebice mladima koji još nisu postali ovisni o cigaretama. Kratki film i slike ilustriraju projekt No smoking! Snimatelj filma je Miran Krčadinac, a model je izradio Boris Pokas.
- U nedjelju ste odlučili izraditi dva do tri portreta posjetitelja izložbe u Akt sali uživo. Kako ste došli na tu ideju?
Slučajno! Vraćam se u prostor u kojem sam proveo 4 godine za vrijeme studija. No, to neće biti portreti koji se rade za turiste, poslužit ću se iskustvom dizajnera. Definicija glasi: dizajn je način mišljenja!
Foto: Promo
