Dana 2. ožujka 1873. na plemićkom imanju Negovec u blizini Vrbovca, rođena je najpoznatija hrvatska književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka. O njoj kao prvoj novinarki na prostoru srednje Europe, u to doba pišu francuske, njemačke, talijanske, bečke, pa čak i američke novine. Zadužila je hrvatsku književnu i novinarsku scenu. Zaslužna je i za začetke brojnih žanrova, kao što je kriminalistički roman. Aktivistkinja, saborska zastupnica, najčitanija književnica, jedno je vrijeme uređivala i Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, te Hrvaticu.
Hrabra i neustrašiva
Zbog svoje hrabrosti, snage, ženskog stvaralaštva i neustrašivosti mnogi su je se bojali. Pogotovo muški dio establishmenta. Zvali su je muškaračom, ludom babom i sličnim groznim nadimcima, a svojedobno joj je i Ksaver Šandor Gjalski rekao “da se umjesto pera primi motike”. Njezina “šund literatura” kako su je zlobnici nazivali, često je bila cenzurirana i nije mogla biti objavljena, no kad bi se to dogodilo – svi su je čitali. Tako je ostalo i do dan danas. Vrlo često je morala pisati i pod pseudonimima (Iglica, Petrica Kerempuh). Neka od njezinih najpoznatijih djela su: Grička vještica, Kći Lotrščaka, Kneginja iz Petrinjske ulice, Gordana, Kamen na cesti i brojna druga.
Pisala je o ženskim pravima
Plemićki roditelji pružili su joj relativno kratko obrazovanje i vrlo je brzo udali u Mađarsku. Nakon samo tri godine pobjegla je od muža i odlučila se sama uzdržavati i to novinarstvom. U to vrijeme sve je to bilo revolucionarno za ženu, a bijeg od muža smatrao se znakom psihičke bolesti. Zagorka je na to odmahivala rukom i radila po svom. Bila je intenzivna zagovornica ženskih prava, bavila se krucijalnim društvenim pitanjima o jednakosti, a o ravnopravnosti spolova svojedobno se raspravljala i s Matošem. Pisala je rasprave o odnosima među spolovima, a heroine svojih popularnih romana (Nera, Ksenija, Gordana i dr.) pretvorila je u političke aktivistice.
Zadužila je žene ovih prostora
Još 1925. godine, Zagorka pokreće i uređuje časopis Ženski list. Kasnije i Hrvaticu koju uređuje sve do dolaska NDH, kada je zabranjena, a Zagorki je sva imovina zaplijenjena. Tada je doživjela i emotivni poraz te je čak pokušala i samoubojstvo, no pomagali su joj vjerni čitatelji, kako podrškom tako i financijama. Marja Jurić Zagorka umrla je u svom stanu na zagrebačkom Dolcu, koji je sada pretvoren u memorijalni muzej. Nimalo lak život ove heroine zadužio je žene na ovim prostorima i da nije bilo jedne takve ikone tko zna kakav bi nam svijet bio sada. Snaga jedne hrabre žene utrla je put svima nama kojima je novinarstvo i spisateljstvo postalo profesija.
Foto: zagorka.net, MGZ, Josip Puclin/PIXSELL
