Nakon što smo se doslovno bacili u kriminalističke i triler serije, na redu su kriminalistički romani. Pregledom top listi renomiranih stranih časopisa i top lista izdavača, izdvojili smo pet knjiga koje će vas sigurno okupirati i držati u napetosti do kraja mjeseca.
Matthew Quirk autor je jednog od trenutno najpoznatijih kriminalističkih romana ‘500’ prema kojemu se upravo snima film hollywoodske produkcije. Roman donosi radnju koja mladog odvjetnika Mikea Forda. prati Nakon što je diplomirao pravo na Harvardu, Mike Ford dobio je posao snova u Davies Groupu, najmoćnijoj washingtonskoj konzultantskoj tvrtki. A sad su mu uperili pištolj u glavu i progone ga dva najopasnija muškarca na svijetu. Kako bi se izvukao iz toga, morat će poduzimati sve za što je mislio da više neće činiti: lagati, varati, krasti, a ovaj put možda čak i ubiti. Mike je odrastao u svijetu sitnih varalica i učio lekcije na očevu koljenu. S mukom stečeni uspjeh na studiju prava trebao mu je omogućiti izlazak iz tog svijeta. Kao mlada zvijezda u usponu u Davies Groupu, našao se licem u lice s elitnom skupinom od 500 muškaraca i žena koji zapravo upravljaju Washingtonom – i svijetom. Ali, kako ubrzo shvaća, trgovanje utjecajem poznat mu je posao: čak i s pedigreom, prevara je prevara. Roman je kod nas izdan 2012. godine u izdanju izdavačke kuće Lumen.
Još jedan američki književnik nam donosi odličan krimić. David Bajo odrastao je u mnogočlanoj obitelji u Kaliforniji na farmi nedaleko od američko-meksičke granice. Studirao je englesku književnost na Sveučilištu u Michiganu, a po završetku studija na kalifornijskom sveučilištu Irvine stječe magisterij iz književnosti. U svojim novinskim tekstovima bavi se uglavnom fenomenima popularne i rubne kulture, a njegova prijevodna bibliografija obuhvaća niz socioloških, antropoloških i prirodoznanstvenih djela španjolskih i portugalskih autora. Kratke priče počeo je objavljivati 90-ih godina u časopisima The Sun, Zyzzyva te The Cimarron Review, a svojim prvijencem ‘351 knjiga Irme Arcuri’ iz 2008. privukao je pozornost ozbiljnih kritičara. Roman donosi radnju koja prati zamršeni život matematičara Philipa Masyrka u kojemu je postojalo samo jedno uporište: Irma Arcuri. Njihova dugogodišnja ljubavna veza izdržala je dva njegova braka i njezina bezbrojna putovanja. Ali sada je Irma nestala ostavivši Philipu svoju zbirku s 351 ručno uvezanom knjigom, uključujući pet koje je sama napisala.
@baldwinner
Svi ljubitelji klasičnog kriminalističkog žanra doći će na svoje s romanom ’13. sat’ autora Richarda Doetscha. Roman počinje s hapšenjem Nicka Quina za ubojstvo svoje žene. Oružje s kojim je počinjen zločin pronađeno je s njegovim otiscima prstiju u prtljažniku njegova automobila. Nick ne razumije što se događa. Zna da je Julija mrtva – vidio je njezino krvavo tijelo i ranu hitca iz pištolja na njezinoj glavi – paraliziran je od šoka, i u potpunosti nevin. U 9 sati navečer, 28. srpnja, u sobu za ispitivanje ulazi sijedokosi muškarac i postavlja Nicku jedno jedino pitanje: bi li spasio Juliju da može izaći odande? Zlatni talisman koji će Nick od njega dobiti omogućit će mu da se vrati kroz vrijeme, sat po sat, 12 sati. Sa svakim satom unazad, Nick pronalazi nove dokaze koji upućuju na Julijina pravog ubojicu. Iznenađujući i posve originalni triler koji spaja fantastične elemente i uzbudljivu i do posljednje stranice neizvjesnu priču. Ovaj roman je iznimno napet, uzbuidljiv i – zabavan. Kod nas je objavljen 2011. u izdanju Školske knjige.
Još jedan primjerak klasičnog, uzbudljivog krimića jest roman ‘Alex’ koji prati istoimenu junakinju koju je netko oteo, zatočio, izložio nezamislivome užasu? Međutim, kada policija napokon otkrije mjesto gdje je zatočena, Alex više nije ondje. Alex je pametnija od svojega krvnika. Alex ništa ne oprašta, ne zaboravlja ništa i nikoga. ‘Alex’ je psihološki, kriminalistički triler koji se ne ispušta iz ruku. Roman je to autora Pierre Lemaitre, i možete ga naći u svim knjižarama u izdanju Fokusa.
@thought.is
Kontroverzni roman egipatskog autora Youssefa Ziedana ‘Azazel’, koji je osvojio međunarodnu nagradu za arapsku književnost nazvanu ‘Arapski Booker’ smješten je u Egipat i Siriju u 5. stoljeću a bavi se ključnim periodom u povijesti kršćanstva – razdobljem nakon što je Rimsko carstvo prihvatilo ‘novu’ religiju. Proglašen, od strane Koptske crkve ‘arapskom verzijom Da Vincijevog koda’, ‘Azazel’ je potaknuo kontroverze u arapskom svijetu kao i najave o romanu u stilu Dana Browna (iako autor oštro osporava tu usporedbu). ‘Azazel’ je 54. Ziedanova knjiga – vrhunac njegovog književnog staralaštva – roman koji sintetizira njegov akademski rad o islamskoj filozofiji, povijesti i medicini kao i njegov kulturni doprinos u ulozi direktora Centra za manuskripte Aleksandrijske biblioteke. Ziedan je u svakom slučaju senzibilizirao kulturnu javnost privlačeći joj pažnju na izuzetno vrijednu i zanimljivu no izvan arapskog svijeta nedovoljno poznatu književnost. ‘Azazel’ nije samo kriminalistički, već i povijesni roman i odličan je za sve koji uz napetost, uzbuđenje, intrige vole i povijesnu dubinu te veće i teže teme. Roman je kod nas izdala nakladnička kuća Ljevak.
Foto: Fokus, Ljevak, Školska knjiga, Instagram
