S genijalnim književnim ostvarenjima koje sada gledamo i u kazalištima ostali smo pod velikim dojmom teksta – i na papiru i dok ga slušamo (a i gledamo) na pozornicama. Stvarno ne znamo što je bolje. U iščekivanju proglašenja nove knjige mjeseca Journal Book Cluba odlučili smo izdvojiti ova književna imena čija djela jednostavno morate pročitati, a koja trenutno žive i među književnim koricama i na kazališnoj pozornici.
Hrvatski pisci koje sada trebate čitati
Krenimo redom; Kristian Novak trenutno je možda najzvučnije ime hrvatske književne scene čija posljednja dva romana imaju upravo i svoje izvedbe u Zagrebačkom kazalištu mladih i Hrvatskom narodnom kazalištu. Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši djela su koja prikazuju ljude, podneblje, kulturu i njegov zavičaj, međimurski kraj na jedan realan i naturalistički način. Kajkavsko narječje, društvo i suživot s Romima, i to bez ikakvog uljepšavanja. Novak izuzetno spretno kombinira različite pripovjedačke tehnike, kajkavštinu i hrvatski standardni jezik. Iza njegovih romana stoje godine istraživanja i pomnog rada koji je pretočio u sada dva kapitalna djela hrvatske suvremene književnosti.
Filip Vidović (kao Sandi u ‘Ciganin, ali najljepši’)
Damir Karakaš poznato je ime hrvatske književnosti, još od kraja 90-ih godina. Upravo je njegov roman Kino Lika bio predložak Matanićevom uspješnom filmu, a djela Sjajno mjesto za nesreću, Snajper i Skoro nikada ne zaključavamo postavljena su i na kazališne pozornice. Karakaš je izuzetno intrigantna figura hrvatske književnosti koji je istovremeno i karikaturist i glazbenik, a možda najvažnije mu je određenje to što je i Ličanin. Isto tako djela su mu uvelike obilježena Likom i ljudima koji tamo žive tako da se sve u svemu radi o iznimno zanimljivoj književnoj figuri. Njegova čitanja ulomaka djela prilikom predstavljanja knjiga često graniče s performansom, a posljednji roman Sjećanje šume upravo možete pogledati u Kazalištu Gavella.
Damir Karakaš
Pavao Pavličić hrvatski je najplodonosniji književnik, čiji ukupni opus čini gotovo sto književnih djela. Ujedno je i autor nekoliko filmskih scenarija, kao i dobitnik brojnih književnih priznanja i nagrada. Jedan je od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika i profesora, a kao autor kriminalističkih romana doživio je najveći uspjeh. Svoje posljednje djelo Pohvala starosti, unatoč svemu, nije mogao napisati ranije pa je zbog iskustva vlastite kože ova knjiga još uvjerljivija, točnija ali i duhovitija. Autor je dovoljno star da dobro poznaje problematiku, a s druge strane – priseban da o njoj zanimljivo pripovijeda.
Miro Gavran pisac je, kao i Pavao Pavličić, koji zauzima značajno mjesto u hrvatskoj književnosti. Njegova djela su prevedena na četrdesetak jezika, a prema njegovim djelima nastalo je više od tristo kazališnih predstava koje se igraju ne samo u Hrvatskoj, već i diljem svijeta. Također je jedini živući europski dramatičar koji ima kazališni festival posvećen samo njemu i na kojemu se izvode samo njegova djela – Gavranfest! Upravo u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski možete pogledati novo izdanje predstave Sve o ženama koju potpisuje Miro Gavran, a režiju Mladena Gavran. Upravo je Mladena bila jedna od glumica predstave kada je prvotno izvođena 2000. godine. Nove izvedbe ovog Gavranovog najizvođenijeg teksta donose nastup odličnih Lane Gojak, Mirele Videk Hranjec i Katarine Arbanas u alternaciji te Kristine Krepelom u glavnim ulogama. Miro Gavran je osvoji na desetke književnih nagrada diljem svijeta, a osim dječjih knjiga napisao je i brojne romane kao što su Zaboravljeni sin, Judita, Jedini svjedok ljepote, Nekoliko ptica i jedno nebo, Klara, Kako smo lomili noge i još mnoge druge…
Lana Gojak, Mirela Videk Hranjec, Katarina Arbanas i Kristina Krepela u ‘Sve o ženama’
Slavenka Drakulić spisateljica je koju ne treba posebno predstavljati. Njezina djela prevedena su na preko dvadeset jezika, a zaslužna je i za kultnu knjigu hrvatskog feminizma, knjigu feminističkih eseja Smrtni grijesi feminizma iz 1984. godine. Ako ju još niste čitali, svakako krenite od njezina posljednja dva djela – romana Dora i Minotaur: Moj život s Picassom te Mileva Einstein, teorija tuge. Romani su to koji vas nikako neće ostaviti ravnodušnima, naprotiv, upravo zbog njih posegnut ćete dublje u povijest i krenuti redom čitati njezina djela – od Frida ili o boli pa sve do Mramorne kože i Holograma straha…
Foto: Christin Hume (Unsplash), Sanja Jagatić, Deyan Barić, Fraktura, Mozaik knjiga
