Novi roman hvaljenog britanskog pisca Juliana Fellowesa “Belgravia” započinje 15. lipnja 1815. godine, na slavnom balu vojvotkinje od Richmonda u Bruxellesu. Visoko britansko društvo, dame u zamamnim haljinama, muškarci u paradnim uniformama, te ljubav između bogate trgovačke kćeri i plemićkog sina, ubrzo će biti pometeni ratnim vihorom, svojevrsnom uvertirom u povijesnu bitku kod Waterlooa. Rat nažalost neće svi preživjeti… Radnja se zatim seli u 1841., u London, u elitnu četvrt Belgraviu, upravo izgrađeno luksuzno naselje predivnih i raskošnih bijelih palača, koju naseljavaju pripadnici prebogatog britanskog plemstva ( i danas je jednako divan i luksuzan dio). Pratimo dvije obitelji različitog porijekla, aristokrate Bellasise i bogate trgovce Trencharde, razdvojene različitim porijeklom svoga novca, različitim društvenim ugledom, ali povezane dvama ljubavnim pričama. Ohola aristokracija, brbljava služinčad, nekoliko zlikovaca, nešto nezakonite djece, tajnih brakova, spletki, laži, prstohvat zločestoće, poroka i tračeraja, recept su za sjajnu viktorijansku povijesnu fikciju, koju nećete moći ispustiti iz ruku.
Gospodin Julian Alexander Kitchener-Fellowes, Baron Fellowes of West Stafford (dakle, da ne petljam s prijevodom, sasvim očito je da je i sam pripadnik plemstva), britanski je glumac, pisac, scenarist i redatelj, široj publici poznat po mnogim hvaljenim naslovima. Primjerice, Fellows je idejni začetnik i scenarist izvrsne i rado gledane serije “Downtown Abbey”. Za film “Gosford Park” dobio je Oscara za najbolji originalni scenarij, scenarist je filma “The Young Victoria” s Emilly Blunt, koscenarist blockbustera “Turist” s Angelinom Jolie, te autor romana poput “Snobova”, “Prošlo nesavršeno vrijeme” i najnovije, “Belgravie”, koja uskoro izlazi u izdanju Mozaik knjige. Sve ranije nabrojano, garancija su kvalitetne i zanimljive razbibrige, s brojnim suptilnim i nenametljivim referencama na bogatu britansku povijest i kulturu.
S obzirom na svoje aristokratsko porijeklo, jasno je za očekivati da će Fellowes posegnuti upravo za temom britanskog klasnog sustava, u kojem je s jedne strane aristokracija, s druge služinčad, uz dodatak bogatih “poslovnjaka”, koji možda uživaju jednako bogatstvo, ali ne i jednak društveni ugled kao aristokracija. I to je ono u čemu Fellowes pliva kao riba u vodi, suvereno nas vodeći kroz dinamičnu priču londnoskog društva. Doduše, likovi “Belgravie” možda nemaju pozamašnu dubinu, ali, zaboga, pa ne treba svekolika književnost biti puna raznih Raskoljnikova, koji na 500 stranica dumaju zašto su zasjekirali babu lihvaricu. Upravo ta neopterećenost, poletnost pa čak i doza simpatične naivnosti daju čar ovome romanu, koji postaje izvrsno osvježenje i razbibriga u pravom smislu te riječi.
“Belgravia”, usprkos ponekoj tragičnoj sudbini, ipak ulazi u kategoriju (uvjetno rečeno) “light” i “feel good” literature, za kojom ne posežem baš često. Međutim, nisam se mogla odvojiti od ovog “viktorijanski dražesnog” romana, i svakako bismo Fellowesa mogli staviti uz bok ostalim “feel good” autorima, primjerice Frances Mayes (“Pod suncem Toskane”), koja je opisivala predivnu Toskanu ili Peteru Mayleu (“Dobra godina”), koji radnje svojih romana smješta u zanosnu Provansu. Upravo tako nas i autor s “Belgraviom” vodi u otmjeni London, i jednako tako otmjena seoska imanja, u krugove visokog društva, raskošne toalete, frizure, hotele, palače… Pomalo idealistički zaobilazimo London Charlesa Dickensa (ili recimo London serije “Taboo”) – mračno, prljavo i zapušteno mjesto. London Juliana Fellowesa je veličanstveni grad u usponu – i to nam se baš sviđa!
Tko zna, možda i “Belgravia” postane nova britanska hit serija, kao njena starija sestra “Downton Abbey”. Elemenata i materijala za nekoliko uzbudljivih sezona svakako ima, a nama ostaje jedino čekati da vidimo hoće li se gospodin Fellows odvažiti na još jedan tako opsežan projekt. No, dok čekamo eventualne ekranizacije, uživajmo u 399 stranica čiste, lepršave i nadasve pametne zabave.
Svim ljubiteljima ovakve literature, a i onima koji će to tek postati, poklanjamo dva primjerka. Pošaljite e-mail s imenom i prezimenom na ifeellucky@journal.hr do 22. svibnja i dvoje sretnika ili sretnice imat će priliku uživati u priči. Knjiga se može nabaviti u svim boljim knjižarama, na telefonski broj 0800 10 11 ili narudžbom na mail info@mozaik-knjiga.hr.
Čestitamo Ivančici Tonković i Maši Kolar!
Foto: Instagram