Kako će Hrvatska kultura izgledati 2074. godine? Posjetili smo jedinstvenu izložbu koja nas vodi u budućnost
Kako će Hrvatska kultura izgledati 2074. godine? Posjetili smo jedinstvenu izložbu koja nas vodi u budućnost

Kako će Hrvatska kultura izgledati 2074. godine? Posjetili smo jedinstvenu izložbu koja nas vodi u budućnost

I dok svakodnevno budno pratimo događanja na domaćoj kulturnoj sceni, ne možemo se ne zapitati – što nam nosi budućnost? Kultura, zabava i umjetnost područja su za koje je vjerojatno najteže predvidjeti kako će izgledati u budućnosti, jer uvelike ovise o ljudskoj kreativnosti i mašti, a novi trendovi i inovacije značajno utječu na njihov razvoj.

Što će biti s hrvatskom glazbom i filmom?, Tko će od domaćih pjevača/ica steći legendarni status?, Hoćemo li više ili manje čitati? Kako ćemo se zabavljati?, samo su neka od pitanja koja se vrzmaju našom glavom. A upravo na ta pitanja zanimljive odgovore dobili smo u multimedijskom paviljonu Hrvatska 2074. – pogled u budućnost.

Riječ je o projektu Croatia osiguranja koje ove godine obilježava 140 godina postojanja. Okupili su tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika koji su nakon višemjesečnih analiza činjenica i trendova izradili realistične, optimistične i pesimistične  scenarije na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture. Njihovi scenariji predstavljeni su kroz atraktivna videa u paviljonu i prikazuju kako bi na svim tim područjima Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina.

Budući da smo optimisti za početak ćemo vam predstaviti upravo taj scenarij.

Hrvatska 2074. – pogled u budućnost

Hrvatska kultura 2074. godine: Optimistični scenarij

Ovaj nam scenarij otkriva kako su hrvatski glazbenici, glumci i umjetnici među najvećim svjetskim zvijezdama. Njihova zalaganja prepoznata su i na svjetskoj sceni pa je tako hrvatski film još 2030. godine osvojio Oscara za najbolji strani film. No, to nije sve – kultura i kreativna industrija postat će jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda te će u domaćem BDP-u njihovi prihodi iznositi 8 posto.

Umjetnost i tehnologija ići će ruku uz ruku pa će tako nastati niz djela koja donose fuziju tradicionalnih umjetničkih medija s tehnologijom, što će rezultirati raznolikijim i inovativnijim umjetničkim praksama. Nadalje, klasične vidove umjetnosti ne treba odbaciti – i dalje će postojati stalna potražnja za tradicionalnim umjetničkim medijima poput slika, skulptura i keramike.

A sad jedan novitet kojem se istinski radujemo – liječnici će u budućnosti propisivati uputnice za posjete muzejima i drugim kulturnim ustanovama s ciljem rješavanja manjih zdravstvenih tegoba pacijenata. Izložbeni prostori nudit će programe liječenja ili zacjeljivanja psiholoških tegoba.

Hrvatska 2074. – pogled u budućnost

Hrvatska kultura 2074. godine: Pesimistični scenarij

Dosta nam je loših vijesti, no sagledat ćemo i pesimistični scenarij vezan uz hrvatsku kulturu. Prvenstveno jer iz njega možemo nešto naučiti, odnosno potruditi se da do njega ne dođe. Prema istom, razvoj umjetne inteligencije uzrokovao je nestanak brojnih zanimanja pa su skladatelji, tekstopisci, pjevači, scenaristi i slikari postali stvar prošlosti. U digitalnom svijetu kultura i umjetnost, a posebno glazba, stvaraju se dominantno putem umjetne inteligencije.

Nažalost, domaća kulturna i kreativna industrija postaju potpuno zanemarive. Broj domaćih umjetnika pao je za 70 posto s obzirom na to da je cijena produkcije sadržaja vrlo visoka i dostupna samo najvećim svjetskim izvođačima.

Gubitak socijalnog kontakta i razvoj tehnologije dovodi do potpunog prestanka organizacije live događanja. Sve kulturne i umjetničke događaje ljudi prate putem VR tehnologije iz vlastitog doma. Nažalost, usprkos pokušajima “obrane” hrvatskog jezika od tuđica vokabular novih generacija neće se od njih moći obraniti pa je nesumnjivo da će se mijenjati i sam hrvatski jezik. U kulturi, zabavi i umjetnosti prevladavat će engleski u odnosu na hrvatski jezik.

Hrvatska 2074. – pogled u budućnost

Hrvatska kultura 2074. godine: Realistični scenarij

Nakon optimističnog i pesimističnog scenarija, red je da se okrenemo i onom realističnom, barem prema onima prezentiranima u paviljonu Hrvatska 2074. – pogled u budućnost. Umjetna inteligencija će značajno utjecati na kulturna događanja, posebno ona vezana uz umjetnost. Gotovo polovina umjetničkih djela i zabavnih sadržaja generirat će se s pomoću UI algoritama što će dovesti do smanjenja potražnje za tradicionalnim oblicima umjetnosti poput ručno izrađenih slika ili skulptura. Naravno, to će doprinijeti da ljudski rađena i izvođena umjetnost postane vrlo skupa te time dostupna samo društvenoj eliti.

Trendovi će se reciklirati i prilagođavati novim generacijama, dok će avangardna umjetnost cvjetati u privatnim okolinama s mogućnošću postajanja mainstream umjetnosti zahvaljujući novim medijima.

Na cijeni će biti sve vrste umjetnosti koje omogućuju aktivno sudjelovanje i tzv. eskapistička iskustva, tj. ona koja omogućuju potpuno uranjanje i zaborav stvarnosti. Očekuje se porast popularnih glazbenih showova, kvizova i ostalih angažirajućih zabavnih formata. U stvaranju doživljaja kultura će sve više surađivati s drugim područjima, poput gastronomije, kako bi stimulirala različita osjetila. Općenito, prevladat će popularna naspram visoke kulture uz sve značajniji porast konzumenata kulture zabave.

Dosadašnje institucije poput kina i kazališta i dalje će postajati, no sadržaj će više biti prilagođen dojmljivosti prezentacije koja je neprimjenjiva u kućnim uvjetima (skučeni ambijenti, limitirani multiosjetilni stimulansi. Pritom je važno naglasiti kako će koncerti i predstave biti miks virtualne stvarnosti i live izvedbe: događanja će se pratiti uz VR pomagala. Gotovo sve kulturne i umjetničke izvedbe moći će se gledati uživo iz vlastitog doma.

Očekuje se sve veći broj digitaliziranih knjiga te njihova digitalna dostupnost za široki broj konzumenata. Nažalost, čitanost knjiga sve će više padati, a klasičnu knjigu zamijenit će digitalizirane informacije. Do 2074. od časopisa i novina preživjet će samo oni usko specijalizirani s dodanom vrijednošću, no izvjesno je da će knjižnice kao fizička mjesta i dalje imati svoju društvenu ulogu, odnosno ulogu posudionica prvenstveno beletristike ili popularne i self help literature.

Ukratko, kulturnu scenu označit će simbioza prirode i tehnologije, privatnog i javnog multimedijskog prostora, ljudskog i sintetičkog kreativnog izražavanja.

Hrvatska 2074. – pogled u budućnost

Hrvatska 2074. – pogled u budućnost

Podsjetimo, izneseni scenariji predstavljeni su u sklopu paviljona Hrvatska 2074. – pogled u budućnost. Multimedijski paviljon postavljen je ispred Muzeja Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) te je za javnost otvoren sve do 10. listopada. Sjajna je ovo, a svakako i jedinstvena prilika, da i sami pogledate pedeset godina unaprijed. Valja istaknuti kako je paviljon nastao s ciljem jačanja svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja prema pozitivnoj budućnosti. Razgled paviljona je besplatan.

Foto: Promo

Učitati još
Zatvori