Hrvatska pošta pustila je u opticaj nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska glazba“. Motivi na markama prikazuju reprodukcije najpoznatijih izdanja gramofonskih ploča Dine Dvornika, Olivera Dragojevića i Tome Bebića.
Poštanske marke imitiraju gramofonsku ploču
Autori prigodnih poštanskih maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Nominalna vrijednost marke jednaka je za svaki motiv i iznosi 10,00 kuna. Otisnute su u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu.
Oliver Dragojević
Oliver Dragojević pjevač je koji je, baš poput Franka Sinatre, zaslužio da ga zovu „The Voice“. Oliver je sigurno bio i najbolji pjevač među glazbenicima i najbolji glazbenik među pjevačima. Multiinstrumentalist i odličan klavijaturist u dugogodišnjoj karijeri prošao je put od rocka i popa do zabavne glazbe i jazzy stilizacija. Davši najprije i glas i dušu brojnim vječnim melodijama Splitskoga festivala iz pera Zdenka Runjića, u devedesetima je otvorio s „Cesaricom“ novo razdoblje i karijeru suradnjom s mnogim mladim skladateljima.
Dino Dvornik
Glazbena ostavština Dine Dvornika, baš kao i njegov privatni i estradni život, svjedoče o golemom talentu i eruptivnoj glazbi, koja je ostavila trag u hrvatskoj glazbenoj povijesti. Bilo je to očito još kada je 1989. objavio album prvijenac s megahitom „Zašto praviš slona od mene“. Dino je njime oglasio da funk nije ni tinejdžerska infekcija ni pomodna trendovska „fora”, nego čista i nepatvorena strast. Pokazali su to i sljedeći projekti poput albuma Kreativni nered, objavljenog godinu poslije, s iznimnim skladbama poput „Udri jače manijače“, koja je u samom vrhu hrvatske pjesmarice devedesetih.
Toma Bebić
Toma Bebić, aforističar, razbarušeni pjesnik, kozer, tvrdoglavi zagovaratelj baš svake alternative, čak i autor slikovnica i knjiga uvrnutih aforizama, postao je još za života legenda. Doduše, za njim je – nakon prerane smrti – ostao nevelik diskografski opus, no utjecaj njegovih ključnih skladbi bio je znatno, znatno veći. Ništa čudnog jer Toma i njegove najpoznatije skladbe poput „Kalete“, „Nevere“, „Oya Noya“, „Smoči svoj…“, „Ča smo na ovome svitu“, „Leute moj“, „Marčeline“ i drugih postale su gotovo himne i tradicionalista i pristaša festivalske alternative sa splitskih Prokurativa.
Foto: PR
