Među finalistima ovogodišnjeg izdanja Dore, domaćeg izbora za pjesmu Eurovizije našla se i skupina LELEK. Riječ je o novom imenu na domaćoj sceni, a prvi susret s njima imali smo zahvaljujući društvenoj mreži TikTok, na kojoj su nas privukli svojim interpretacijama poznatih etno skladbi.
Poželjeli smo doznati više o njima, a prije nego krajem veljače stanu na opatijsku pozornicu, susret smo zakazali na jednoj zagrebačkoj, točnije u Kinu SC. Djevojke prepuštamo vam riječ…
- Za početak – kratka povijest skupine LELEK. Kako je došlo do vašeg okupljanja, odabira imena i glazbenog pravca, odnosno koje su neke opće informacije o vama? Tko sve čini LELEK?
Mi smo LELEK, glazbena skupina osnovana u rujnu 2024. godine. Široj publici predstavile smo se pjesmom Tanani nani, a vrlo brzo nakon toga postale smo viralne na društvenim mrežama i privukle pažnju publike.
Ime LELEK odabrale smo jer je jednostavno, lako pamtljivo i prepoznatljivo. Sama riječ označava završni “oj” ton u etno pjevanju, što se činilo prikladnim s obzirom na našu glazbenu viziju. Naš cilj je spajanje bogatstva hrvatske tradicijske glazbe s modernim pop zvukom. LELEK nije samo glazbeni projekt – to je poziv na očuvanje i reinterpretaciju tradicije u suvremenom kontekstu. Težimo graditi mostove između prošlosti i sadašnjosti, pokazujući da kultura nije statična, već živ entitet koji se razvija s vremenom.
Skupinu čini pet mladih vokalistica: Judita Štorga, Marina Ramljak, Korina Olivia Rogić, Lara Brtan i Klaudija Pulek.
- Što sve možemo naći na vašem repertoaru? Čime se vodite u odabiru pjesama koje ćete reinterpretirati?
Naš repertoar temelji se na etno izričaju, a cilj nam je približiti bogatstvo tradicijske glazbe široj publici kroz suvremeni zvuk.
Prilikom odabira pjesama koje reinterpretiramo, nastojimo održati ravnotežu između tradicije i modernosti. Uključujemo stare narodne pjesme koje nosimo kroz povijest, kao i nove, modernije skladbe koje obogaćujemo etno zvukom. Što se tiče autorskih pjesama, nastavljamo u istom smjeru, implementirajući etno elemente u suvremene aranžmane kako bismo očuvale autentičnost.
- Jeste li se ranije bavile folklorom? Odakle interes upravo za tradicijske napjeve?
Iako se nismo bavile folklorom u tradicionalnom smislu, u nama postoji želja da oživimo tu vrstu umjetnosti i prenesemo njezinu ljepotu široj publici. Interes za etno glazbu dolazi iz uvjerenja da tradicija zaslužuje svoje mjesto u suvremenom glazbenom svijetu.
Smatramo da tradicijska glazba nosi nevjerojatnu emocionalnu snagu. Kroz naše izvedbe i aranžmane nastojimo reinterpretirati pjesme na način koji će ih učiniti dostupnima i privlačnima današnjoj publici, dok istovremeno čuvamo njihovu autentičnost. Tako želimo stvoriti most između generacija i doprinijeti očuvanju kulture.
- Uskoro vam predstoji i nastup na ovogodišnjoj Dori. Što vas je nagnalo na prijavu? Što nam možete otkriti o pjesmi?
Kao novi izvođač, za nas je od ključne važnosti pronaći put do publike. Nije nam u interesu stvarati glazbu koju nitko neće čuti. Dora je festival koji ima veliku medijsku pratnju i doseg, što nam daje savršenu priliku da predstavimo svoj rad i potencijal. Želja nam je, kroz Doru, osigurati mjesto etno glazbi na hrvatskoj estradi i pokazati da ova vrsta glazbe može biti suvremena i relevantna.
Naša pjesma The Soul of my Soul inspirirana je gubitkom i životnom tragedijom. To je vrlo emotivna skladba koja nosi duboku poruku, a nadamo se da će potaknuti na razmišljanje sve one koji je poslušaju. Kroz ovu pjesmu želimo prenijeti snažnu emocionalnu poruku i povezati ljude s važnim temama kroz glazbu.
- Također, kakva su očekivanja? Vjerujete li da će vam pobuđen interes za etno interpretacijama ići u prilog?
Pjesma The Soul of my Soul posebno je rađena za Doru i sam Eurosong. Autori Filip Lacković i Tomislav Roso obratili su pažnju da naprave projekt vrijedan pažnje na koji možemo biti ponosni ako se pojavi na europskoj pozornici. Samim time i očekivanja su nam velika. Nadamo se da smo zajedno stvorili nešto drugačije i zanimljivo.
Iako se vodimo željom da naš rad bude prepoznat i na europskoj razini, pazili smo na to da etno elemente koristimo s mjerom. Za europsku publiku nismo cijelu pjesmu ispunili etno zvukom, već smo kroz elemente tradicionalnog višeglasja dodali autentičan dodir pjesmi. Bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će hrvatska publika reagirati na etno izvedbu na engleskom jeziku, kao i kako će Europa prihvatiti elemente hrvatske kulture i tradicije u modernom glazbenom okruženju.
- Hoćete li se u odabiru kostima, poput prošlogodišnjeg pobjednika, odlučiti i na reinterpretaciju određenih dijelova nošnji? Ili?
Kostimi su već u izradi i za sada smo vrlo zadovoljni smjerom kojim smo krenuli. Iako neki priželjkuju da se pojavimo u tradicionalnim nošnjama, poput onih na društvenim mrežama, moramo uzeti u obzir kontekst u kojem nastupamo. Dizajn kostima osmišljen je tako da etno elemente dovede u novo, moderno doba. Iako nećemo biti u nošnjama kakve smo navikle vidjeti u kulturno-umjetničkim društvima, zadržat ćemo ključne elemente tih nošnji, ali u suvremenoj interpretaciji koja će odgovarati europskoj pozornici i današnjoj publici.
- Što priželjkujete da za vas donosi glazbena budućnost?
Iskreno se nadamo da LELEK može postati lice etno glazbe u Hrvatskoj i kroz moderne aranžmane, omogućiti tradiciji da oživi i nastavi postojati. Tužno je da zemlja s tolikim bogatstvom zvuka, instrumenata i tradicije trenutačno nema nijednu grupu koja aktivno stvara i promovira etno kroz aranžmane bliske današnjim slušateljima.
Naš krajnji cilj je dovesti etno glazbu u mainstream i ohrabriti što više glazbenika i autora da krenu u istom smjeru. Također, želimo da mlađa publika i djeca, kroz naš rad, dobiju dojam da je folklor nešto čega se ne treba sramiti, već nešto što cijelu zemlju čini ponosnom. Naša misija je stvoriti most između prošlosti i sadašnjosti te inspirirati buduće generacije da nastave njegovati i cijeniti tradiciju.
Foto: Karla Čulin
