‘Povijest pčela’ – nova predstava u zagrebačkom HNK-u s fantastičnom glumačkom postavom
Drama HNK u Zagrebu izvest će 11. ožujka svjetsku praizvedbu dramskog teksta „Povijest pčela“ prema romanu Maje Lunde. Redatelj je Erik Ulfsby, direktor Norveškog narodnog kazališta iz Osla, dramatizaciju je uradila Ingrid Weme Nilsen, a tekst je na hrvatski prevela Anja Majnarić. Knjiga Maje Lunde jedan je od najčitanijih romana dvadesetprvog stoljeća koji na upečatljiv način govori o brzom sagorijevanju ljudske civilizacije, ekološkim promjenama i dezintegraciji tradicionalne obitelji. Politički osviješten, istovremeno svjedoči o čovjekovoj veličini i krhkosti u odnosu na mnoštvo nepoznanica koje nam nudi priroda.
Nova predstava ‘Povijest pčela’
Ovaj ekološki triptih prikazuje devetnaesto stoljeće kao doba velikog napretka znanosti, sadašnjost gdje se realizira prijetnja vezana uz katastrofičku budućnost, dok se u budućnosti događaju i aktiviraju sve posljedice prijeteće sadašnjosti, sveopća glad i totalitarni režim. Razdoblje prošlosti predstavlja priču o Williamu i njegovoj obitelji u Engleskoj 1852. godine. William je u mladosti htio biti znanstvenik, od čega je morao odustati i posvetiti se prehranjivanju brojne obitelji. William je malodušan i depresivan, a njegova supruga Thilda s kojom ima sedam kćeri i jednog sina u vječnom strahu od gladi. Williama iz malodušnosti podiže rad na knjizi o pčelama. Zajedno s kćeri Charlotte, posvećuje se izgradnji novog tipa košnice. Sadašnjost u drami je godina 2007., a radnja je smještena u američku saveznu državu Ohio, a tim razdobljem dominira like Georgea koji je uzgajivač meda i pčelar. Jednoga dana pčele netragom nestaju i taj događaj će protumačiti kao poguban za ljudsku vrstu. Fenomen koji se naziva ‘poremećaj raspada pčelinjih kolonija’ ima svoje prvo očitovanje upravo na Georgeovoj farmi. U osnovi ove priče je sukob oca i sina Toma koji želi studirati i baviti se novinarstvom dok George u njemu vidi nastavljača obiteljske tradicije uzgoja pčela.
Treće razdoblje je godina 2098., a mjesto radnje je Kina. Kako nema više pčela, Tao i njezino cijelo selo rade na muktorpnom i teškom poslu ručnog oprašivanja stabala. Na svako stablo na koje se Tao penje treba potrošiti točno odmjerenu količinu peluda jer potrošnja prevelike kao i potrošnja premale količine peluda nosi sa sobom disciplinske mjere smanjenja plaće. Nakon što se izgubio njezin trogodišnji sinčić, Tao kreće u krajnje opasnu potragu.
William, George i Tao simboliziraju povijest pčela, od njihovog pripitomljavanja, pojave modernog pčelarstva, do njihovog nestanka te zamjene ljudima i strojevima. Ono što prijeti da će biti najveća ekološka katastrofa, čini priču koja miješa povijesne činjenice i distopiju. Bolje od svih moralizirajućih govora koji izazivaju osjećaj krivnje koji se često pokazuju sterilnima, ovo djelo uspijeva stvoriti emotivni šok kod publike koja u neprestanom kombiniranju triju epoha postaje svjesna silnog mehanizma kojeg predstavlja organizacija pčela i nenadoknadivi gubitak koji nam prijeti njihovim nestankom.
U predstavi glume Alma Prica, Zrinka Cvitešić, Siniša Popović, Ksenija Marinković, Luka Dragić, Igor Kovač, Vlasta Ramljak Slavko Juraga, Luca Anić, Dora Lipovčan, Kristijan Potočki, Ivan Colarić, Tesa Litvan i Marin Stević. Scenograf je Even Børsum, kostimografkinja Ingrid Nylander, dizajner svjetla Torkel Skjærven, a autor glazbe Ivan Colarić.
Foto. Mara Bratoš
