U žaru najintenzivnije pandemije – kad su se ugasile kamere filmske produkcije i zatvorila vrata muzeja i knjižara, kazalište je doživjelo neočekivani nalet kreativnosti. Obavijesti o online izvedbama, premijerama na YouTubeu i live prijenosima najvećih predstava HNK-a u našim domovima nisu prestajale dolaziti.
Zašto online kazalište ne bi zaživjelo?
Sfera koja se dosad mogla shvatiti i kao relativno zatvorenom, rezerviranom za velika događanja na pozornici prekrasnog HNK u Zagrebu, odjednom se otvorila prema apsolutno svima. I mnogi su se od nas pronašli u jednom od tisuća i tisuća klikova koji su pratili takve tzv. online predstave.
Ravnatelj Drame u zagrebačkom HNK-u, Ivica Buljan, objasnio je kako je digitalizacija iz prve ruke bila prvenstveno pokušaj da se spasi što se spasiti da: “To je pokušaj da se održi glava iznad vode, da se spasimo i da kazalište
ostavimo prisutnim u svijesti publike.”
Jedno se pitanje iznova postavljalo kad smo u kasno proljeće počeli izlaziti iz kuća: može li online kazalište preživjeti, bi li uopće trebalo i je li ostavilo traga?
“Svijet se rapidno mijenja, a kultura ga istim tempom prati kroz određene katarze. Po meni trag je prisutan, što je logično, ali nisam pobornik produljene sage digitalnog sadržaja. Ništa ne može zamijeniti večer u kazalištu uz live izvedbu”, smatra Leonard Jakovina, ravnatelj Baleta u Hrvatskom nacionalnom kazalištu u Zagrebu
Dan na probama tijekom pandemije
Maske, dezinficijensi i distanca morali su se – na ovaj ili onaj način – uvući u sva zanimanja. Teško je, ipak, zamisliti kazalište u razdoblju pandemije. Gluma pod maskom, ples i distanca – sasvim je jasno da su se probe u HNK-u u Zagrebu morale prilagoditi, ali kako?
Ravnatelj Drame nam priča kako se u početku komunikacija djelomično odvijala putem mreža.
“Glumci su pripremali video-radove prema naputcima za kreiranje likova. Na sreću, epidemija je bila popustila prije prvih izvedbi početkom ljeta, a ipak smo na pozornici bili vrlo pažljivi. Dogovor je bio da za vrijeme proba maksimalno poštujemo integritet drugih i da izbjegavamo sva veća druženja izvan kazališta, a za publiku su priređene sve moguće mjere, od dezinfekcijskih sredstava, mjerenja temperature, do razmaka među sjedalima.”
Unatoč češćoj dezinfekciji i povećanom oprezu, ravnatelj Jakovina tvrdi da je ozračje na probama ostalo nepromijenjeno: “Atmosfera u baletnom ansamblu je odlična i svi su željni novih postignuća koji ih očekuju kroz sezonu.”
Nova sezona je iza ugla – očekuje li nas puno kazalište?
Jasno nam je, ili se barem nadamo, da će iskustvo potpunog lockdowna u kojem smo proveli dio zime i proljeća ostati jedna epizoda. Ipak, pandemija je mnogima usadila određeni strah od okupljanja. Teško je znati koliko će nam kolektivno trebati da se potpuno opustimo, da ne razmišljamo nego samo uživamo na takvim mjestima pa je jednako upitno i hoće li gledište HNK-a u Zagrebu biti puno.
Jakovina i Buljan smatraju da je zagrebački HNk spreman za uvjete koji su nas snašli i da bi odaziv trebao biti dobar.
“Kazalište se još prošle sezone, koju smo uspješno priveli kraju, u potpunosti pripremilo za svoju publiku, što se pokazalo odlično u funkcioniranju. Slijedili smo sve preporuke i tako nastavljamo dalje. Očekujem dobar odaziv i ove sezone jer naša vjerna publika i pretplatnici znaju da se kod nas mogu osjećati sigurni pa samim time i uživati u predstavama”, objasnio je ravnatelj Baleta.
“Moramo naglašavati da je kazalište sigurno mjesto, bez obzira što ga se prikazuje drugačije. Publika u teatru je disciplinirana i strogo se pridržava preporuka”, nadodao je Buljan.
Skrenuo nam je fokus na još jednu stvar s kojom nas je pandemija suočila – novi koncepti i inovacije ključne su.
“Prošlost obiluje ovakvim nepogodama, naše vrijeme je dosad bilo pošteđeno takvih kolektivnih opasnosti, ali vjerujem da će ubrzo nestati. Možda ćemo smisliti nove forme i prikazivati ih na otvorenom, možda ćemo raditi i na novoj sceni. Ako nas je pandemija osvijestila da budućnost planeta koji naseljavamo nije izvjesna, da nas brzo može uništiti neka nova bolest, onda trebamo razmišljati o tome kako se možemo suočiti sa sigurnim informacijama da će za dvadeset godina na našim prostorima temperature biti od četrdeset do pedeset Celzijevih. Možda od nas mogu poteći nove vrste umjetničkog angažmana prema ekološkom osvješćenju. Kazalištu nikad neće nedostajati tema.”
Uvjerenost u uspjeh nove sezone nije neopravdan. U konačnici, neki od najatraktivnijih naslova stižu u naše središnje kazalište.
Jedna od najboljih sezona: ‘Ponos i predrasude’, ‘Genijalna prijateljica’, Haruki Murakami…
Iako su se neki pribojavali da će novu sezonu činiti samo reprizni naslovi, Jakovina i Buljan ispričali su nam da je pripremanje repertoara bilo pomno razrađeno i odvijalo se kao i uobičajeno.
S neizvjesnošću koja nas je snašla HNK u Zagrebu suočit će se nevjerojatnim kazališnim naslovima.
Drama, recimo, sprema djelo Harukija Murakamija, jednog od najvažnijih suvremenih autora čiji se romani odlikuju konstantnim balansiranjem realnog, imaginarnog, epizoda i motiva iz prošlosti koje se susreću sa sadašnjošću.
“Murakami vodi putanje tri junaka, mladoga Kafke, sina konceptualnog umjetnika koji je počinio izrežirano (samo)ubojstvo, starca Nakate, koji je doživio nezgodu u nerazjašnjenom vojnom eksperimentu krajem Drugog svjetskog rata, i gospođice Saeki, skladateljice čiji je mladi muž zabunom ubijen u studentskim nemirima. Murakamiju me najviše privukao borderland, svijet suprotstavljanja paralelnih razina“, kaže Buljan usporedivši ‘Kafku na žalu’ s radovima kultnog Davida Lyncha i serijom ‘Leftovers.’
U ovom kapitalnom komadu glumi čak 22 glumaca, a sve redom najistaknutija imena našeg kazališta: “Htio sam pokazati umjetničku raskoš ansambla HNK u Zagrebu, našu sposobnost da ovakvu kompleksnu, meditativnu temu donesemo s mnogo energije i kreativnosti.”
Nakon što smo u dahu pogledali seriju na HBO-u, a sada jedva čekamo pročitati najnoviji roman tajanstvene Elene Ferrante, vijest o postavljanju ‘Genijalne prijateljice’ u zagrebačkom HNK-u potpuno nas je oduševila.
Sama borba za prava nije bila jednostavna, kaže Buljan jer “nije riječ samo o tome da je ona najčitanija autorica danas, nego da je uspjela ujediniti milijune čitatelja u svojoj fenomenalnoj panorami o Europi nakon Drugog svjetskog rata, o stvaranju novog svijeta na ruševinama rata, o izlasku iz siromaštva, rađanju nove građanske klase. “
Kako će se tako opsežan, detaljan roman koji pokriva toliko pitanja vezana uz identitet uopće prikazati i koja mu je nit vodilja?
“Naš je fokus na ljudskim odnosima, na prijateljstvu, njegovom stvaranju, kušnjama, odumiranju. Na ljubavi, obiteljskim vezama, ali i društvenoj transformaciji koja je jedan stari svijet dovela do ovog u kojem živimo. Važno mi je da smo za predstavu pridobili Paola Magellija, ne samo zato što odlično poznaje takav svijet, već i zato jer je redatelj s kojim smo posljednjih godina ostvarili sjajne predstave i koji odlično poznaje naše glumce”, zaključio je ravnatelj.
Novi repertoar Baleta jednako je izaziva očekivanje rasprodanih karata. Priprema se ‘Giselle’, a prvi put ikad na scenu se postavlja kultni roman ‘Ponos i predrasude’ autorice Jane Austen. Balet će režirati Leo Mujić, a ravnatelj Baleta tvrdi da ne osjećaju pritisak zbog činjenice da će prvi put u povijesti postaviti ovu priču u baletnom izvođenju.
“Ne osjećam pritisak jer imam potpuno povjerenje u svoje plesače i njihovu kvalitetu. ‘Ponos i predrasude’ će zasigurno ostaviti trag u repertoarnim smjernicama mog mandata.”
A taj mandat ostao je obilježen zaista jakim naslovima. Jakovina je na početku svog mandata priznao da mu je cilj od Baleta napraviti brend.
“Iskreno, zagrebački balet je u ovih šest godina napravio čudo. U prvom mandatu smo ostvarili rezultate za koje sam na početku mislio da će nam trebati duplo više vremena. Međutim, uvijek me iznenade. Kada imate ansambl koji je gladan stvaranja a u isto vrijeme znanjem i kvalitetnim potezima stojite uz njih, uspjeh je zajamčen. Ovdje sam da im pomognem i ustrajem u njihovom umjetničkom razvoju. Naslovi i kreiranje repertoara mora pratiti njihov put i pokazati ih vrsnim plesačima koji su spremni nositi se sa svim plesnim stilovima. Bilo je toliko odličnih projekata i svaki mi je zaista drag ali “Smrt u Veneciji“ Valentine Turcu ostavlja najveći trag zbog samog procesa rada, dinamike i energije svih nas koji smo bili uključeni u predstavi. Dance Europe časopis je “Smrt u Veneciji“ proglasio kao jedno od pet najboljih europskih ostvarenja što mi i dokazuje da je proces brendiranja Baleta HNK u Zagrebu kao cilj u potpunosti ostvaren. “
