Sve što niste znali o domaćoj hit seriji Sram: Razgovarali smo s producentom Brunom Mustićem
Napokon su mladi u Hrvatskoj dobili kvalitetnu dramsku seriju koja realistično prikazuje kako je to biti adolescent u 2024. godini. Serija Sram koja se emitira na HRT-u svake nedjelje apsolutno zasluženo dobiva sve više pažnje. Riječ je o igranoj seriji za mlade koja je u norveškom originalu (Skam), ali i brojnim adaptacijama u Europi i SAD-u, postigla izniman uspjeh. Ali, Sram ne vole samo tinejdžeri. O popularnosti serije, zanimljivim virtualnim elementima i hoće li biti druge sezone, razgovarali smo s jednim od producenata – Brunom Mustićem.
Za početak, kako ste uopće došli na ideju da napravite hrvatsku inačicu Skama? Kako je sve krenulo?
Prije tri godine smo u istom ovom sastavu – redateljica Jelena Gavrilović, kolega producent Ivan Lovreček i ja napravili jednu teen seriju za mlađi uzrast koja se distribuirala na digitalu. Ta serija je u svom targetu također bila dobro prihvaćena, i na kraju je osvojila i Večernjakovu ružu za najbolji digitalni sadržaj. Kako se bližio kraj tog projekta, kolega Ivan i ja smo dosta razmišljali o novim formatima i što sve možemo ponuditi domaćem tržištu i radili paralelno na nekoliko zanimljivih formata. Jedan od njih je bio i SRAM. Mi smo prije više od dvije i pol godine otkupili licencu i tako je započeo naš razvoj.
Kako je tekao casting? Glumci iz serije imaju svi jednako godina kao i likovi koje igraju i nisu dosad poznati.
Od svih adaptacija naši glumci su najbliži stvarnim godištima likova koje igraju. To nam je zbilja bilo bitno jer glavna riječ koja nam je bila misao vodilja u ovom procesu je „autentičnost“ – i smatrali smo da je najbolje da glumci koji igraju budu po godištu što bliži likovima koje tumače. To se pokazalo kao dobra odluka jer su onda oni, na naše scenarije, donijeli tu generacijsku specifičnost i autentičnost na različite načine. Glumci nisu javnosti prepoznatljivi jer je ideja da pokušamo što je moguće više brisati granice između fikcije i realnosti kako bi ojačali naš koncept.
Sam proces castinga je bio dug, ali i iznimno zabavan. Preko 600 mladih se prijavilo i casting se održavao u nekoliko faza i krugova, od kojih je meni možda najdraža faza bila chemistry casting u kojem smo sparivali različite kombinacije (grupica cura, dva prijatelja, cura i dečko i sl.) da vidimo tko najbolje funkcionira zajedno. Ali nismo se ograničili samo na prijave nego smo i išli proaktivno u „direct“ casting gdje smo odlazili na mjesta na koja se generacija druži, javljali smo se plesnim klubovima, sportskim klubovima – a i na taj način smo i „scoutali“ jednog od likova koji prethodno nije imao glumačkog iskustva i možda mu tako promijenili život.
Specifičnost Skama, pa tako i Srama je u virtualnoj stvarnosti. Likove iz serije možemo pronaći i na društvenim mrežama gdje sve objavljuju ‘u stvarnom vremenu’. Kako misliš da to pridonosi uspjehu serije?
Svi mi danas, zapravo i dobar dio našeg dana provodimo u virtualnoj stvarnosti jer (ja prvi) ne puštamo mobitele iz ruku. Ova serija se zapravo samo prilagođava novom načinu na koji se konzumira sadržaj. Prvo na način da je svaka epizoda podijeljena na klipove koji se događaju u određeni dan i sat, i da se nikad ne najavljuje kad će novi klip izaći. Tako da se on samo u jednom trenutku pojavi i ti imaš prozor u to što se „upravo tada“ s likovima u seriji dogodilo. Isti je princip i s likovima koji imaju svoje društvene mreže i na njima se ponašaju jednako kako bi se ponašali i ti likovi. Svako objavljuje sadržaj na društvenim mrežama na svoj način, netko fotka i snima samo svoje izlaske i hranu, netko samo prirodu, netko samo sebe. I to je sve okej.
Postoje periodi u kojima više objavljujemo, i postoje periodi kada možda nismo u moodu pa manje objavljujemo. Točno to rade i naši likovi. Tako su gledatelji uronjeni u taj svijet koji smo stvorili i konzumiraju ga zapravo konstantno, neovisno o danu, satu, lokaciji na kojoj se nalaze.
Ova serija briše i granice između fikcije i realnosti i na načine da je dosta dijelova radnje povezano sa stvarima koji se događaju u „stvarnom“ svijetu?
Govoreći o kreiranju tog svijeta, dosta elemenata radnje smo unaprijed isplanirali s obzirom na točan datum kad će se određeni klip dogoditi. Primjerice u drugoj epizodi kada likovi idu na vikendicu, to se događa kad i zaista učenici imaju praznike za blagdan Svih svetih. Možda i najbolji primjer toga je party koji se dogodio upravo prošli vikend u stvarnosti, a koji likovi u našoj seriji pohađaju. Naravno, mi smo unaprijed znali lokaciju i datum partya te smo na istoj lokaciji i snimili scenu koja se u seriji događa na tom partyjuu – a dodatno su i naši likovi objavljivali storyje i postove na društvenim mrežama sa stvarnog partyja. Tako da je stvarno puno truda bilo uloženo u ovakve detalje i gledajući po komentarima i reakcijama na te odluke koje smo donosili – izgleda da su stvarno izazvali super reakcije.
Što je tebe privuklo ovom projektu, kao producenta? Jesi li gledao originalnu seriju?
Mislim da domaće tržište ima puno potencijala za žanrovski različite formate i formate koji imaju autorsku vrijednost ali i komuniciraju s publikom. Meni je stvarno bitno da projekti koji radim što više komuniciraju sa što širom publikom. A pogotovo mislim da postoji odličan prostor za dramski sadržaj za mlade – koji gotovo i da ne postoji kod nas. Sama tema mladih mi je uvijek interesantna; i kroz druge projekte koje sam radio – poput Brač Film Festivala koji je ovu godinu proslavio 10. izdanje a koji je okrenut isključivo mladima i debitantima. Naravno, svi smo znali za SKAM i njegove uspješne adaptacije i odlučili smo taj izazov staviti ispred nas.
Sram je dobio dosta pohvala da je prva ovakva serija koja realistično prikazuje mlade. Na našoj televiziji nema ovakvog sadržaja koji je baš napravljen za tu populaciju. Kako ti gledaš na to?
Prezahvalan sam na svim komentarima i reakcijama koje stižu na seriju. Cijeli ovaj period koji smo proveli u razvoju smo vjerovali u nju ali nismo mogli zamisliti da će se ovako dobro primiti i ući među generaciju. I baš mi je drago da oni to prepoznaju kao nešto što je realistično i autentično za njih. Upravo zbog toga smo posvetili jako puno vremena istraživanju kojeg smo provodili u nekoliko faza, od šireg istraživanja koji je obuhvatio tinejdžere u nekoliko različitih hrvatskih regija, preko brzinskih intervjua i specifično intervjua unutar škole u kojoj smo snimali – jer ipak naši likovi moraju biti učenici te škole (:
Počeli smo prvo da ih pitamo ona velika pitanja, njihove stavove o današnjem svijetu, o ljubavi, prijateljstvu, raskidima, prevarama, stanju u državi – ali smo uz to išli i na što konkretnije detalje – doslovno od toga da su nam opisivali svoje spavaće sobe, koje aplikacije koriste, kako im izgleda dan, koju odjeću i obuću nose, što rade nakon škole, što rade tijekom odmora pa do toga kakvu glazba slušaju. Stvarno smo pokušavali biti što obuhvatniji.
Kad smo već kod realističnog prikazivanja mladih, primijetili smo i koliko jezik i govor u seriji pridonosi tome. Reci malo više.
Likovi u ovoj seriji ciljano ne govore standardnim jezikom – iz jednostavnog razloga što tako ne govore ni mladi u toj generaciji. Oni uz to, nekad griješe i padeže, nekad neku riječ preuzmu iz engleskog jezika, iz internet slenga. Nekad koriste i reference koje nama uopće nisu bile poznate. Sve smo to saznavali od njih iz istraživanja ali i direktnog rada sa glumcima. U tome ih nismo ograničavali nego motivirali da budu što više svoji jer nam je bilo zanimljivo da mladi imaju taj neki jezik, koji je poput nekog tajnog koda kojeg odrasli često i ne razumiju. Ipak je ovo serija koja je za njih.
Mladi u Hrvatskoj također slušaju trap glazbu. Primijetili smo da je soundtrack većinom sastavljen od artista poput Hiljsona, Miach i Grše. Je li to namjerno tako jer znate da mladi to danas slušaju?
Ovo se zapravo veže na prethodno pitanje, jer je povezano s istraživanjem. A glazba je možda i najzanimljiviji faktor, jer smo u istraživanju zaista dobivali razne odgovore – ista osoba je odgovorila da sluša od trapa pa do ex-yu rocka i trasha. Bilo mi je zanimljivo čitati komentare na prvu epizodu kada Jakov i Lovro komentiraju kako su smarali DJ-a da pusti Sinana. Neki od komentara su propitkivali uvjerljivost odluke da alternativci / skejteri bi ikad rekli da bi poslušali Sinana. Međutim, točno taj odgovor je izašao iz našeg istraživanja – i naravno da smo ciljano to stavili unutra. A vezano za cjelokupni soundtrack, on je djelo našeg glazbenog urednika Mihovila Šoštarića Lockrooma koji je tvorac brojnih trenutno hitova. Trap je trenutno sveprisutan među generacijom, ali nismo se htjeli ograničiti samo na to – htjeli smo napraviti dobar mozaik, tako da u seriji ima i Vesne Pisarović, Ivane Banfić, Matije Cveka, Mije Dimšić i drugih. Jako smo ponosni na našu naslovnu pjesmu Anđeo koju izvode Hiljson i Miach koja je prva na Billboardu, Top ljestvici radija i Shazamu.
Serija na neki način i odgaja. Na kraju klipa u šestoj epizodi se pojavljuje poruka?
Cilj ove serije je mladima pružiti „tutorial“ kako da navigiraju tim godinama koje su izazovne i posebno emotivne u svakom smislu. Svi smo mi bili više ili manje pogubljeni kad smo bili tinejdžeri. Htjeli smo da ova serija ponudi rješenje svima onima koji imaju problem i neke od tema koje ova serija propitkuje predstavimo na način koji je njima razumljiv. Ne želimo im docirat, želimo ih gledati ravno u oči i reći im da za svaki problem postoji rješenje. Primjerice u 6. epizodi postoji klip u kojem Tina priznaje da je slala fotografije na snapu dečku koji je to „screenao“.
Iz istraživanja smo saznali koliko je to učestalo među današnjim mladima i koliko se onda takve fotografije koriste za ucjene i koliko je to digitalno nasilje zapravo prisutno. Iz tog razloga smo napravili klip u kojem njene prijateljice imaju „intervenciju“ a na kraju klipa (i same epizode) se nalazi poruka da svi mladi koji su bili žrtve digitalnog nasilja ili žele prijaviti takvo nasilje se mogu obratiti na besplatni telefonski broj Centra za sigurniji Internet. Dobili smo odlične reakcije gledatelja na tu poruku.
A koji su bili najveći izazovi u kreiranju Srama jer ipak nije riječ o originalnom konceptu?
Najveći izazov je bio kako napraviti nešto s čim će se oni kojima je serija namijenjena poistovjetiti. Posvetili smo se tome, ali zaista na svakoj razini – od samih likova i priče za koju smo htjeli – koliko god ona imala svoje već postavljene temelje – da bude uvjerljiva i primjenjiva na naše okruženje; pa do vizualnog stila koji je sada aktualan u svjetskim TV serijama, filmovima, glazbenim spotovima. Originalni SKAM je nastao prije devet godina, i mi smo htjeli da naš pristup adaptaciji bude suvremen i aktualan za 2024.
Koliko su kreatori SKAM-a bili uključeni u projekt?
Originalni producenti SKAM-a i ekipa iz NRK su iznimno predano bili uključeni u ovaj projekt od samog početka. Jako štite format koji imaju i bilo im je jako bitno da se dokažemo i pokažemo im zašto mislimo da bi iduća adaptacija SKAM-a trebala biti u Hrvatskoj i zašto mislimo da baš mi to možemo napraviti. Tako da smo imali i proces pitcha prema njima gdje smo im cijelu našu viziju i ideju razradili – i njima se to jako svidjelo. Od tada su oni bili uključeni za sva pitanja koja smo imali, čitali su naše scenarije, komentirali – a imali smo i Skam Academy gdje su oni došli u Zagreb i gdje smo održali radionicu svih ključnih elemenata za uspjeh formata SKAM. S obzirom na to da je originalna serija prvi puta izašla prije devet godina, bilo mi je bitno dobiti i savjete i iskustva recentnijih adaptacija, tako da su i producenti talijanske adaptacije i francuske bili spremni pomoći svojim savjetima i iskustvima.
Seriju ne gledaju samo mladi…
Serija je za mlade, ali je odlično gledana i među starijom generacijom – pogotovo roditeljima. Često se susretnem s ljudima koji imaju djecu koja su tinejdžeri i jave me da oni zajedno sa djecom svaku nedjelju na HRT-u gledaju SRAM. Roditeljima ova serija može pružiti malo bolji uvid u to kako zapravo izgleda život njihove djece. Život današnjih tinejdžera se razlikuje od života kada su njihovi roditelji bili mladi, i tu možda se nekad može stvoriti prostora za nerazumijevanje. Ali to je isto ok. Vjerujem da im ova serija može pomoći i da sa svojom djecom otvore neke od tema koje bi možda drugačije puno teže otvarali.
I za kraj, u originalnoj seriji je svaka sezona imala drugog lika u fokusu. Hoće li to slučaj biti i kod Srama? Je li potvrđena druga sezona i hoće li pratiti Noru?
Naravno da nam je velika želja da radimo i ostale sezone i da pratimo originalne priče ali i donesemo neku novu. Ali za bilo kakve potvrde ćemo se morati još malo strpjeti (:
Foto: Dora Šarić
