Dok je trajala Barbenheimer ludnica kada su filmovi Barbie i Oppenheimer dominirali u kinima, još jedan film punio je (tada još samo) američke kinodvorane. Riječ je o emotivnom ostvarenju Sound of Freedom koji prati istinitu priču o Timu Ballardu, bivšem vladinom agentu koji spašava djecu iz lanca trgovine ljudima. Film je po izlasku podigao dosta prašine, a mi smo ga napokon pogledali i, nažalost, nismo previše oduševljeni. Objasnit ćemo zašto.
Najgori mogući zločin
Recenzije za Sound of Freedom hvalile su film kao važnu priču koju treba pogledati. I tu se moramo složiti. Film je temeljen na istinitoj priči o trgovini djecom koju prodaju u seksualno roblje i film nikako ne pokušava to ublažiti. Riječ je o vjerojatno najgorem mogućem zločinu koji vas ne može ostaviti ravnodušnim. Ipak, koliko god emotivan bio, Sound of Freedom u radnji ima više propusta.
U početku upoznajemo agenta Tima Ballarda koji radi za Domovinsku sigurnost te se bavi hvatanjem seksualnih prijestupnika. Kad na pitanje kolege A koliko djece si spasio? ne uspije dati odgovor, svoj rad odluči posvetiti upravo tome, spašavanju djece. Spomenuta rečenica je pokretač cijelog filma i odluke glavnog lika za sve što će uslijediti.
Teška priča, ali loš film
Kada spasi dječaka Miguela od trgovine ljudima, obeća mu da će pronaći njegovu sestru Rocio, također prodanu u seksualno roblje. Tu Tim donosi ključnu odluku i odlazi u Kolumbiju kako bi pronašao malu Rocio. Slijedi napeta priča spašavanja, kriminalnih radnji i susreta s najgorom mogućom vrstom ljudi. No, kreatori filma su očito odlučili kako će se samo fokusirati na to kako je trgovina djecom potresna (što nedvojbeno i jest) te da mogu zanemariti sve ostale elemente kvalitetnog filma (što ga je moglo podići na novu razinu).
Dijalog je isprazan, scene traju manje od minute, a odluke unutar filma su rijetko kad opravdane. Zbog toga se teško skroz prepustiti radnji. Za glavnog lika imate osjećaj da je jednodimenzionalan. On je tipičan heroj koji će učiniti sve samo da pravda pobijedi. Toliki je heroj da nekad pomislite da uopće nije čovjek. S obzirom na to da je temeljen na stvarnoj osobi, očekivali biste malo više mesa u njegovoj izvedbi jer sa samo jednim guglanjem pravog Tima Ballarda možete vidjeti kako se radi o poprilično zanimljivom čovjeku.
Snažna poruka filma
Film nas pokušava uvjeriti da je Timu stalo do spašavanja zarobljene djece jer je i sam otac. Međutim, tijekom cijelog filma uopće ne vidimo njegovu interakciju s vlastitom obitelji. Mira Sorvino glumi suprugu koja se pojavi u dvije scene i izgovori dvije rečenice, a navodno je žena bila velika podrška pravom Timu. Ako izuzmemo sve to, ostaje zaista dirljiva priča koja tjera suze na oči.
Poruka filma je da je trgovina djecom itekako česta i rasprostranjena po cijelom svijetu. Teška tema koju potiskujemo, tragedije koje želimo smetnuti s uma jer nemaju element blizine i ne pogađaju nas direktno. Želimo vjerovati da ih nema. Ali surova je istina da su nečija stvarnost. Zato određene scene filma gađaju u središte problema i emocija – kada shvatite ozbiljnost situacije na svjetskoj razini, a odlični dječji glumci su tome uvelike pridonijeli. I tu moramo pohvaliti Sound of Freedom. Uspjeli su pažnju skrenuti na jedan od najvećih problema današnjice, koji pogađa najranjiviju skupinu, i pokrenuti raspravu. Samo bismo voljeli da su to mogli bolje prenijeti na filmsko platno, a ne ide im ni u prilog sva kontroverza koja film obavija.
