Možda siječanj nije baš idealno vrijeme za otputovati na sjever Njemačke jer kiša pada gotovo svaki dan u kombinaciji s hladnim vjetrom sa Sjevernog mora, a ako i ne pada, prosječne dnevne temperature kreću se oko 4 Celzijeva stupnja. Ali, neki gradovi jednostavno privlače svojom magičnošću i jedinstvenošću pa se svaki dio godine čini idealnim timingom za posjetiti ih.
Jedan od takvih gradova na mojoj travel map, ali i ne samo kada je riječ o putovanjima, svakako je njemački hanzeatski grad Bremen. Taj grad je bitan segment mog života, jer je moj rodni grad i prati me na razne načine na mom životnom putu, no da baš zimi, odnosno početkom siječnja, otputujem ponovo u Bremen, razlog su neki moji autorski projekti na kojima trenutno radim, kao i moj umjetnički i modni brend RDcode (@rdcode). Dio njih je neizostavno i Bremen.
Svaki dolazak u Bremen na neki način doživljavam kao da se vraćam doma. I uvijek me prožima ta neka neopisivo pozitivna energija koju mogu pružiti mjesta i gradovi koji su nam na razne načine istinski dom i čine da se osjećamo zaista dobro. Jer dom nije samo mjesto, već i potpuni osjećaj sreće. A meni taj dobar osjećaj zimi u Bremenu ne može ništa pokvariti, pa čak ni kiša i hladnoća.
Uvijek kada sam u Bremenu, odlazim na mjesta koja su me pratila kroz moje djetinjstvo i koja za mene još uvijek imaju posebno značenje, ali gledam taj grad i očima turista pa uz one već poznate lokacije koje Bremen čine uvijek turistički atraktivnim, uvijek odem i na neka mjesta i lokacije dosad neistražene ili potpuno nova mjesta koja privlače i Bremenčane i turiste. U ovom ću članku opisati Bremen ne samo iz turističke perspektive koju možda već poznajete, jer Bremen je jedan od najzanimljivijih povijesnih gradova Njemačke i uvijek privlači turiste s raznih strana svijeta, već i Bremen iz moje osobne perspektive.
Svaka tura i šetnja povijesnim centrom Bremena počinje na glavnom gradskom trgu (Marktplatz), slikovitom srednjovjekovnom prostoru, ukupne površine od 3.484 četvorna metra, koji zaokružuju gradska vijećnica (Rathaus), romaničko-gotička katedrala St. Petri Dom, zgrada Schütting (u kojoj je sjedište bremenske trgovačke komore), niz pitoresknih zgrada u baroknom i renesansnom stilu u kojima su čuvene bremenske adrese, poput Rathscafe, Haus Jonas und Kaune, Raths-Apotheke, Sparkasse, pivnica Beck’s Am Markt, kao i poznati restoran i caffe bar John Benton. Upravo je taj restoran moja nezaobilazna adresa za ispijanje kave, jer ima predivan pogled na cijeli trg.
Srednjovjekovni ugođaj na trgu jedino narušava moderna zgrada gradskog parlamenta. Na trgu je i statua viteza Rolanda, prepoznatljiva za mnoge europske trgovačke gradove. Bremen još uvijek u Njemačkoj ima status slobodnog hanzeatskog grada pa je njegov puni naziv Freie Hanseatische Stadt Bremen. Kip viteza Rolanda, zajedno sa zgradom Rathaus, potječe iz 1404.godine, a od 2004. obje su kulturne znamenitosti na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine.
Prolaz na lijevoj strani zgrade Schütting vodi u slikovitu ulicu Böttcherstrasse u kojoj se nalaze suvenirnice, muzeji, razne manufakture po kojima je Bremen poznat, od proizvodnje kave i čajeva, nakita i predmeta od stakla do ručno izrađenih slatkiša. Moja nezaobilazna adresa u toj ulici je prodavaonica bremenskog brenda čajeva Tee-Handels-Kontor, s tradicijom dugom više od 40 godina, gdje možete birati između čak 400 vrsta raznih čajeva, ali kupiti i druge bremenske suvenire s gradskim znamenitostima, kao i neizostavnim natpisom Moin, inače pozdravom specifičnim za sjever Njemačke.
Kada se iz te ulice vratim ponovo na glavni trg, obavezno posjetim dućan Hachez, koji je jedan od najstarijih brendova njemačkih čokolada. Hachez se u Bremenu proizvodi još od 1890. i jednostavno ne možete otići iz Bremena da ne kupite ukusne čokolade s potpisom Hachez.
Nedaleko zgrade u kojoj je smješten glavni dućan Hachez proizvoda, kada se prijeđe Obernstrasse, uz zapadni dio fasade gradske vijećnice Rathaus, nalazi se jedna od najprepoznatljivih i najposjećenijjh bremenskih atrakcija, statua Bremenskih gradskih svirača, likova iz istoimene poznate priče za djecu braće Grimm, a riječ je o magarcu, psu, mačku i pijetlu.
Koliko je ta statua popularna među turistima dovoljan su dokaz prednje noge od magarca koje su već sasvim izlizane, jer navodno onima koji ih dotaknu donose sreću.
Odmah blizu Bremenskih svirača je i impozantna romaničko-gotička crkva Unser Lieben Frauen Kirche, na čijem se obližnjem trgu sa sjeverne strane nalaze brojni štandovi s cvijećem. Mnogim Bremenčanima svakodnevna je tradicija već u ranim jutarnjim satima kupovati svježe bukete cvijeća, a jedna od najpopularnijih i najstarijih bremenskih cvjećarni, koja također ima i veliki štand uz spomenutu crkvu je i Blumen Basar.
Osim predivnih buketa kojima iz dana u dan uveseljavaju Bremenčane, iza imena Blumen Basar krije se zanimljiva priča. Jednu od najdugovječnijih cvjećarnica u Bremenu osnovala je sada već davne 1963. godine hrvatska obitelj Basar, porijeklom iz okolice Karlovca, a danas obiteljski biznis s cvijećem uspješno vodi već treća generacija Basarovih, odnosno unuka osnivača, Tanja Basar Tomić.
Ako se zateknete u Bremenu, obvezno svratite na njihov štand i kupite si neki lijepi buket cvijeća. Čak prodaju i hrvatsku lavandu. Osim divnim buketima, Tanja će vas osvojiti i svojom divnom, uvijek pozitivnom osobnošću. I mene je.
U obližnjoj robnoj kući Karstadt, najdugovječnijoj robnoj kući u Bremenu, također volim kupovati, ne samo jer ima taj ugođaj nekih minulih vremena, već i zato što sam pomalo emotivno vezana za taj prostor budući da je tamo nekada voljela često kupovati i moja mama. U Karstadtu možete uistinu svašta kupiti, od najfinijih slatkih delikatesa do vrlo kvalitetne odjeće i modnih dodataka, knjiga, kozmetike, putnog accessoiresa… Jednako kao i u dućanima u obližnjoj ulici Sögestrasse.
No, ako želite nešto zaista autohtono i baš typisch bremisch, najbolje je otići u Schnoorviertel, jedan od najslikovitijih povijesnih kvartova ne samo u Bremenu i Njemačkoj, već i šire. Takvim su ga okarakterizirali i novinari američkog The New York Posta nazvavši ga najšarmatnijim kvartom na svijetu.
Schnoorviertel je baš slikovita mala četvrt, tek stotinu metara udaljena od glavnog trga. Nastala je još u 10. stoljeću kao kvart ribara i siromašnijih stanovnika, dok su se bogati trgovci i obrtnici u prošlosti nastanili uglavnom u Obernstrasse. Uske popločane ulice, jedan mali trg, brojne suvenirnice, restorani, galerije, dućani daju ugođaj kao da ste u nekom zasebnom gradiću, negdje u Engleskoj. Tamo uvijek kupim i moju omiljenu bremensku slasticu, tradicionalni kolač Bremer Klaben.
Bremen obiluje vrhunskim restoranima pa ćete naći ne samo tradicionalnu hranu, već i fuziju svih svjetskih kuhinja, kao i brojne veganske restorane i fast foodove, što je mene kao dugogodišnjeg vegana baš jako obradovalo.
Obavezno u Bremenu odem i u kvart Steintor, kao i u obližnji Viertel. Tamo sam kao dijete živjela i još se uvijek u tim kvartovima osjećam kao doma. Jer, tamo su ipak ostali moji prvi dječji koraci, točnije na tamnosivom kamenom pločniku u mojoj omiljenoj Goethestrasse. Svaki put kada sam u Bremenu, moram doći i u tu zauvijek moju ulicu.
U Steintoru volim predivnu arhitekturu i kozmopolitsku atmosferu, tamo je zaista pravi melting pot.
S mojim dragim bremenskim prijateljima volim prošetati i Bürgerparkom, najvećim parkom u Bremenu, koji je nešto kao bremenska verzija londonskog Hyde Parka, a otvoren je još davne 1866. godine. Osim impozantne građevine iz 19. stoljeća u kojoj se danas nalazi otmjeni Parkhotel Bremen, a nekada je tamo bilo omiljeno izletište Bremenčana, park obiluje brojnim arhitekturnim zanimljivostima.
Jedna od njih je i kavana Emma Am See, smještena uz malo jezero Emma kojim uvijek plivaju patke. To zdanje slovi za jedno od najvažnijih u Bremenu i od 1984. je na listi zaštićenih spomenika kulture grada Bremena. Prvu kavanu je tu još 1867. projektirao Heinrich Müller. U kavani Emma Am See divan je ugođaj čak i zimi ispijati kavu ili čaj te pojesti odličan kolač, dok ste okruženi dragim ljudima, i ponekim psom.
Foto: Renata Debeljak, Unsplash, Pexels, iStock