Cijeli svijet je pozornica, život jedna nepredvidiva predstava, a mi sami istovremeno glumci i publika. Moć teatra intrigirala je ljudski rod od davnina, od pojave prvih umjetnosti. Kazalište je nastalo u staroj Grčkoj, iz rituala koji su se održavali u čast boga Dioniza. Slavili su ga pjevanim i recitiranim ditirambima i plesom i u tim svečanostima nalazimo početke tragedije i komedije. Danas je nezamjenjiva stavka u obrazovanju i kulturi svakog čovjeka. Upravo zato želimo ga približiti svima.
#teatarsvima
Emocija nakon dobre drame, opere, baleta. Smijeh nakon izvrsne komedije i promišljanje nakon mučnih i tjeskobnih monologa, teatar ima velik utjecaj na naše biće. Upravo zato journal.hr u svojim redovima redovito približava #teatarsvima. Vikend iza nas, točnije petak, iskoristili smo kako bismo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i pogledali premijeru jednog od najiščekivanijih baleta ove godine “Spartak”.
Balet Spartak u HNK
Balet Spartak Arama Hačaturjana, balet je u dva čina izveden u zagrebačkom HNK u koreografiji i režiji Jiříja Bubeníčeka u koprodukciji s riječkim HNK-a Ivana pl. Zajca. Balet Spartak jedno je od najpoznatijih djela Arama Hačaturijana, poznatog skladatelja iz prve polovice 20. stoljeća, koji je često u svojim djelima evocirao armensku narodnu glazbu. Djelo prati pothvate Spartaka, vođe pobune robova protiv Rimljana, poznate kao Treći robovski ili Gladijatorski rat ili prema Plutarhu Spartakov rat, koji je bio posljednji u nizu nepovezanih i neuspješnih robovskih pobuna protiv Rimske Republike.
Libreto za ovaj balet Bubeníček i njegova supruga ujedno i kostimografkinja baleta Nadina Bubeníček radili su prema povijesnom romanu talijanskog pisca Rafaella Giovagnolija. Upravo taj roman prikazuje ovog lika koji je doista živio u razdoblju oko 71. godine prije Krista, ima bogatu radnju ispunjenu mnogim paralelnim događanjima i likovima, stoga su se autori odlučili napraviti slojevitije djelo nego što su dosadašnja uprizorenja Spartaka znala biti. Među više od 600 stranica knjige pomno su odabrali najvažnije prizore koji mogu pomno dočarati radnju i slijediti Giovagnolijev roman.
Povijesna priča izvedena u vrhunskoj modernoj produkciji
Posljednji Spartakov ustanak jedini je izravno zaprijetio srcu Republike, ali njegova vojska bila je pobijeđena od rimskih legija, i svi preživjeli, njih 6000 bili su razapeti uzduž Appianske ceste. Tako je borba protiv robovlasnika koji su svoje robove mučili, ubijali i nad njima se iživljavali bila ugašena, a Spartak je u povijesti ostao zapamćen kao tragičan junak.
Hačaturjan je skladao Spartaka 1954. godine, a iste je godine za to djelo nagrađen Lenjinovom nagradom. Praizvedba je bila u Kazalištu Kirov u Lenjingradu (danas Marijinsko kazalište u Sankt Peterburgu) 1956., u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona, koja je prekršila sve kanone klasičnoga baleta i ostala na repertoaru niz godina. Zatim je djelo postavljeno dva puta u Baletu moskovskoga Boljšoj teatra; 1958. u koreografiji Igora Moisejeva i 1968. u koreografiji Jurija Grigoroviča, a tek je ova produkcija donijela baletu najveću popularnost. U zagrebačkome Baletu upravo je ova koreografija Jiřija Bubeničeka prvo cjelovito uprizorenje ovoga baletnog djela na našoj pozornici.
Vrhunski plesači u baletu u dva čina
Prvak baleta HNK Takuya Sumitomo u glavnoj je ulozi Spartaka. Ovaj Japanac u angažman Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dolazi 2015. kao baletni solist. Od tada smo ga gledali u brojnim predstavama kao što su Orašar, Ana Karenjina, Gospoda Glembajevi i brojnim drugima. Maestralan i fantastičan i ovu je iscrpnu ulogu odigrao bez greške dignuvši ionako visoku vlastitu ljestvicu još više.
Prvakinju baleta Nataliu Kosovac gledamo u odličnoj ulozi Rimljanke Valerije, žene rimskog diktatora Lucija Kornelija Sule i Spartakove ljubavi. Izvrsnu ulogu otplesala je i Atina Tanović kao članica gladijatorske skupine. Jedna od najvažnijih uloga u priči je ona Eutibide, velike ljepotice, rimske kurtizane koja se zaljubljuje u Spartaka. Ponukana Spartakovim odbijanjem spletkarenjem čini sve kako bi Spartakova pobunjenička vojska izgubila u ustanku što se u konačnici i dogodi. Odigrala ju je sjajna prvakinja baleta Rieka Suzuki koju smo također gledali u brojnim predstavama HNK kao i u ulozi Klare u baletu Orašar. Fantastičan ansambl čine redom odlični domaći i internacionalni plesači koji sjajno dočaravaju živopisne likove i njihove međusobne odnose.
Fantastični kostimi i glazba
Osim jedinstvenog i neponovljivog iskustva kakvo može pružiti samo Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, ovaj balet osvojio nas je užitkom za sva čula. Fantastična vrhunska produkcija, odlični kostimi i scenografija te sjajna glazbena kulisa za koju su zaslužni Valentin Egel i njegov tim ovaj balet itekako trebate staviti na to do listu i nikako propustiti neku od sljedećih izvedbi. Prva prilika pruža vam se već sutra, prekosutra i u četvrtak u 19:30. Sve detalje kao i info o ulaznicama pronađite na hnk.hr.
Foto: Saša Novković
