Ovaj mjesec na našoj platformi #allaboutchange posvetili smo kolektivnoj inteligenciji. Kako smo u članku Što je kolektivna inteligencija i kako doprinosi razvoju društva? pokušali definirati ona je sposobnost skupine za pronalaženje boljih rješenja od samog pojedinca. Ona nam može pomoći da se razvijamo kao društvo. Korisna je za prenošenje informacija, a možemo reći i da se očituje u nastojanju ljudi za podjelom svojeg znanja. No kako ona utječe na nas kao pojedince i na donošenje naših odluka? Utječe mnogo i na nekoliko razina.
Ljudi kao individue
Mnogo se govori o društvu kao cjelini što je točno, ali potencijalno može biti nezahvalno jer se u raznim situacijama pojam društvo koristi kako bi se s pojedinca maknula odgovornost. Za brojne društvene probleme reći ćemo “društvo je krivo” ili tako su nas odgajali. Često se društvo uzima kao izlika za nešto što sami nismo spremni ili sposobni napraviti. Easy way out kao pojam prisutan je kod ljudi od kad je ljudi, no često smo svjedoci da je upravo takav način razmišljanja u konačnici loš za društvo u cjelini. Kada se ponašamo kao krdo, masa, skupina ljudi teško nam je preuzeti odgovornost za vlastite postupke pa ona tako prelazi na onog fiktivnog krivca koje ga kao takvo ne može niti ima snagu rješavati. Mnogo se govori o našim ulogama kako u najintimnijem djelovanju sa samim sobom tako i u korelaciji s drugim živim bićima. Cijeni se autentičnost i osobnost, a opet se svi lako prilagodimo nekom nametnutom sustavu gdje se te iste vrijednosti gube. Svaki čovjek je individualan, a njegovo djelovanje u skupini može se i poboljšati i pogoršati ovisno o tome kakva je skupina u kojoj se krećemo. Ako ulazimo u zajednice koje imaju za cilj mijenjati stvari nabolje znači li to da svatko od nas u tom sustavu mora biti najbolji?
Kolektiv kao izlika
Od drugih ljudi možemo naučiti puno i to je core našeg društva. No nisu baš sve vrijednosti koje se šire kanalima dobre za usvajanje. No kako odabrati one koje su dobre za nas i koje nas mogu učiniti boljim osobama što će u konačnici činiti dobro društvo? Važno je razvijati socijalnu inteligenciju i empatiju. Danas kada je gotovo svakom čovjeku na ovom svijetu dostupan bezbroj informacija, sustavi filtriranja moraju biti jači nego ikad, no jesu li oni doista takvi? U čemu nalazimo uzore i od kuda crpimo naše znanje, jesu li ti izvori provjereni i imaju li doista dobre namjere? Stručnjaci se desetljećima bore s ovim pitanjima pokušavajući pronaći univerzalne odgovore. U brojnim drugim sustavima, primjerice životinjskim kolektivna inteligencija neke vrste prisutna je od kada je i vrste, zato nije ni čudno da ljudi slijede isti primjer. Zakone prirode. No razvojem svijesti naš se prostor djelovanja širi i veliku ulogu igra naš odabir: Kojem ćemo se sustavu priključiti i kako će to utjecati na kvalitetu našeg života.
Kako kolektivna inteligencija utječe na nas kao pojedince?
Kada grupe ljudi rade zajedno, stvaraju inteligenciju koja ne može postojati na individualnoj razini. Donošenje odluka kao grupa, stvaranje konsenzusa, dobivanje ideja iz različitih izvora i motiviranje ljudi kroz natjecanje sastavni su dijelovi kolektivne inteligencije. Ipak ne pokazuje se ovo uvijek točnim. Poznata je stara narodna izreka “sto baba kilavo dijete” koja jasno dočarava da društvo nekada kada krene raditi zajedno ne može razlučiti bitno od nebitnog i to znatno produžuje rješavanje problema. S druge strane društvo je pokazalo da smo najjači kada nam je najteže i da tek kada se svi ujedinimo možemo doskočiti rješavanju problema efikasno. Tu su uvijek dobri primjeri koji se očituju u prirodnim katastrofama, ratovima, za vrijeme velikih kriza i recesija. S obzirom na to da društvo u kojem danas živimo “pleše” upravo oko spomenutih katastrofa koje negativno utječu na ljudski rod, od velike je važnosti ujediniti se u pravom i plemenitom cilju.
Koja je moja uloga u svemu?
Kada ljudi rade kao tim, ujedinjeni prema postulatima kolektivne inteligencije uzimajući ono najbolje od znanja koje je već servirano svijetu, rastu kao individue. Čovjek je društveno biće i drugi ljudi nam mogu pomoći da svoje biće razvijamo do punog potencijala. Isto tako oni mogu na nas ostaviti negativan utjecaj, što će svakako u konačnici narušiti “krvnu sliku” cjelokupnog društva. Uloga pojedinca u cijelom ovom procesu upravo je iz tog razloga nemjerljiva. Kolektiv, a posljedično i kolektivna inteligencija, mogu mijenjati svijet nabolje, ako svatko od nas odlučiti mijenjati na bolje sebe. Sve kreće malim koracima. Mijenjanjem svijesti i svjesnosti o nama, našoj ulozi na ovom svijetu, našem odnosu prema vlastitom tijelu i duhu, našem odnosu prema drugima. Tek kada shvatimo da svatko od nas svojim djelovanjem mijenja pattern, moći ćemo promijeniti i širu sliku. Informacije su nam na pladnju, samo trebamo odlučiti koje ćemo iskoristiti i pravilno ih integrirati u naš svijet, kako bi opći svijet u konačnici krenuo na bolje.
