Neka digne ruku u zrak svatko tko se uspio odmoriti na godišnjem odmoru. Kada nam to i uspije, efekt je kratkog vijeka. Iscrpljenost koju smo nakupili tijekom cijele godine teško da možemo “izbrisati” s dva tjedna koliko najčešće prosječan Hrvat provede na ljetnom odmoru.
Ako u to ubrojimo velika pospremanja, rješavanje zaostalih obaveza, planiranje odlaska na more pa i sam (zbog gužvi često traumatičan) odlazak prema moru, slobodni dani doslovno se mogu nabrojati na prste jedne ruke. Ako i uspijemo uloviti dva tjedna u koja su uračunata ležanja na plaži i uživanja u čarima Jadrana, često nam se dogodi da tek početkom drugog tjedna osjećamo kako ulazimo u pravi odmor.
Jesmo li doista toliko opterećeni da našem mozgu i tijelo doista toliko dugo treba da se prebaci u “vacay mode”? Još se u Hrvatskoj i živi sporo, pogotovo u manjim sredinama, ako se usporedimo s drugim jednako ili više razvijenim zemljama. Naša se svakodnevica i sastoji od malih rituala s kojima razbijamo užurbanu svakodnevicu, no svejedno, ponekad nam doista treba da ostanemo sami sa sobom u svojim mislima, pa premda to značilo da zaspemo u hladu ispod bora ili otplivamo svako jutro prije nego plažu zaokupiraju drugi željnici unutarnjeg mira.
Koliko bi zapravo trebao trajati godišnji odmor?
Teško je zamisliti cijelu godinu u kojoj smo konstantno napeti (čast izuzecima) i da je možemo restartati s nekoliko tjedana godišnje. Često nas upravo nakon posla, čeka onaj drugi dio, a to je posao kod kuće. Briga za kućanstvo, obitelj pa i pronalazak vremena za sebe oduzimaju nam onaj drugi slobodan dio dana. Naravno, svi smo na to navikli, u brojnim kulturama radi se i više i drugačiji je životni lifestyle pa bi bilo pomalo i nerazumno buniti se, no dugoročno koliko takav način života može utjecati na mentalno zdravlje svih nas.
Mnogi psihoterapeuti se slažu potražnja u njihovoj struci definitivno se povećala, pogotovo nakon krize koju je sa sobom donijela pandemija. Post covid vrijeme donijelo nam je i najavu krize, inflaciju i povećanje rasta cijena što definitivno utječe na stanje našeg uma i duha zato je dobar balans sada najpotrebniji. Mogu li tri tjedna kompletnog odmora biti dovoljna da se barem malo resetiramo? Pa svakako više nego dva (alanfordovski).
Pronađite balans
Skok u more može popraviti svaki pa i najgori dan. Sol na koži i u kosi, svježa smokva iz susjedovog obraslog vrta, riba na gradele i deci crnog domaćeg vina. Hedonizam u svojoj prostoj suštini ponekad je dovoljan okidač koji može pozitivno utjecati na naše stanje.
Ipak, mnogima je i takav hedonizam nedostižan, a vremena koja dolaze mogla bi donijeti i puno gore situacije. Koliko si ljudi uopće može priuštiti ljetovanje, koliko ćemo uopće imati strpljenja za sve nesnosnije gužve na autocestama prema moru i koliko ćemo uopće moći izdržavati nesnosne vrućine koje promjena klime sa sobom nosi? Čini se kako će se i koncepti godišnjih odmora mijenjati, a naša potraga za balansom postajati još intenzivnija.
Okrenimo se sebi i pronađimo mir unutar nas, dan po dan. A vrijeme će svakako donijeti promjenu koja će se, vjerujemo, uhvatiti u koštac s problemima modernog čovjeka koji su definitivno drugačiji od problema čovjeka unazad dvadeset godina.
Foto: Unsplash
