U kina stiže dokumentarni film o životu autora Stiega Larrsona, ‘čovjeka koji se igrao vatrom’
Svaki je ljubitelj knjiga barem jednom u ruke primio knjigu Stiega Larssona, a ako ne to, onda ste ih zasigurno vidjeli na policama knjižara. Književna djela ovog autora zadobila su svjetsku popularnost, ali ona nisu jedino čime je Larsson ostavio trag u društvu.
Dokumentarni film Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom, o dramatičnom životu i nasljeđu autora trilogije Millennium, stiže u neovisna kina diljem Hrvatske 19. veljače. Distributer filma je Restart Label, u suradnji s izdavačkom kućom Fraktura, koja za posjetitelje kina osigurava popust na Larssonove romane.
Krimi trilogija o novinaru Mikaelu Blomqvistu i hakerici Lisbeth Salander, u svijetu je prodana u više od 90 milijuna primjeraka, a prvi dio Djevojka s tetovažom zmaja (The Girl With the Dragon Tattoo, 2011) doživio jeholivudsku ekranizaciju u režiji Davida Finchera. Manje je poznato da u pozadini demokratskih poruka koje Millenium prenosi stoji dugogodišnji predan istraživački rad i Larssonova opsjednutost razotkrivanjem ekstremne desnice u Švedskoj.
Kroz intervjue s ljudima bliskima Larssonu, rekonstrukcije te dosad neviđene snimke, dokumentarac u režiji Henrika Georgssona otkriva javnosti nepoznatu Larssonovu stranu, onu neumornog “stroja za istraživanje”, kao i detalje o njegovoj osobnosti – bio je radoholičar, najproduktivniji između 1 i 3 ujutro uz litru kave i dvije kutije cigareta, a njegovo ste povjerenje najlakše mogli zadobiti ako ste uspjeli iskopati teško dostupnu informaciju.
Fotografije i video materijali iz njegovog privatnog arhiva pokazuju da je poput svoje literarne junakinje bio prilično neustrašiv – za potrebe istraživanja infiltrira se u redove stranke, “škljoca” foto-aparatom na skupovima ekstremne desnice i s kolegicom drži predavanje o desnom ekstremizmu u dvorani punoj neonacista.
Zbog svojih tekstova i javnih istupa bio je, kao i mnogi njegovi kolege, svakodnevno izložen prijetnjama smrću. Autori se u filmu dotiču i Larssonovih formativnih godina – strast za borbu protiv nacizma usadio mu je djed još u djetinjstvu.
Stieg Larsson: Čovjek koji se igrao vatrom alarmantan je prikaz Švedske od sedamdesetih pa sve do danas koji, s obzirom na trenutnu političku klimu, neodgodivo podsjeća da je demokracija uvijek u opasnosti. Larsson se predano borio za svoja uvjerenja i kroz svoja književna djela uspio je svoju poruku prenijeti široj publici.
Foto: PR
