Sjećate se priče o kiparu Hrvoju Dumančiću koji je imao glavnu ulogu u kampanji za košulje brenda CROATA? Oduševio nas je svojom pričom, a i košulja mu je stajala ko salivena.
Ovaj put ne pričamo priču o njemu nego kroz seriju fotografija predstavljamo svilene kravate našeg poznatog hrvatskog brenda kojima su u ateljeu u Žerjavićevoj ulici društvo pravile Hrvojeve skulpture.
Znate li kako je nastala kravata? Kravata, sveopći simbol uglađenosti i kultiviranosti, vezuje se uz Hrvate. Oni, istina kravatu nisu “patentirali”, ali su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili po Europi, tako da je pod hrvatskim imenom postala, i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom.
Nije ni čudno što su se povezali Croata i Hrvoje, ta konji su oduvijek imali poveznicu s Croatom. Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate u Francuskoj nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Louisa XIV.
U 17. stoljeću, u tijeku 30-godišnjeg rata, Francuzi su bili oduševljeni maramama koje su vidjeli oko vrata hrvatskih vojnika. Jednostavni, slikoviti, lepršavi, i k tomu otmjeno vezani, ti su rupci bili prava suprotnost tadašnjim krutim, visokim okovratnicima.
Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate.
Kada je u to vrijeme najmoćnija okrunjena glava Europe , kralj Luj XIV, zavezao kravatu, bio je to korjenit zaokret u modnim trendovima. Dvor je, naime, uposlio vlastitog “kravatara”, koji je kralju svakog dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku.
Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.
Kravata se brzo širila Europom. Nakon Francuza prihvatili su je Belgijci i Nizozemci, a otuda je prešla na britansko otočje, što je bilo presudno za razvoj kravate. Potom je osvojila sve kontinente. Englezi su od kravate napravili pravi kult.
Po Hrvatima, taj su rubac nazvali – kravatom. No, pitanje je – odakle hrvatskim vojnicima rupci oko vrata?U hrvatskoj pučkoj tradiciji, u kojoj je rubac sastavni dio muške svečane narodne nošnje, običaj je bio da zaručnice svojim zaručnicima vežu svoj rubac oko njihovog vrata kao znak uzajamne vjernosti, posebno u presudnim trenucima prije odlaska u rat. Dakle, u početku kravate bijaše ljubav, priča o ljubavnoj romansi čija se snaga i ljepota nalazi u vjernosti koja nadilazi sve poteškoće i opasnosti.
Što je danas simbolika zaručničkoga prstena, nekada je bio rubac. Rubac koji je djevojka ručno izradila i maštovito ukrasila kako bi ga zavezala oko vrata svojem mladiću i označila njihovu neraskidivu vezu. Takvo obećanje da ga čeka bez obzira na sve svoje je puno značenje dobivalo posebno u situacijama kada su odlazili u rat. Muškarcima je taj rubac bio obećanje ljubavi, obećanje čekanja, obećanje na miran život kada se vrati s bojišta. Obećanje da će se vratiti i da se ima kome vratiti i provesti ostatak života u ljubavi i miru.
Kada poklanjate kravatu ili maramu, zapravo poklanjate znak ljubavi, tradicije i zahvalnosti, a CROATA je nastala inspirirana ljubavlju i svoju tradiciju zahvaljuje baš zbog ljubavi koja je utkana u svaki proizvod.
Je li fraza “parovi su svezali čvor” (eng. couples tied the knot) metafora koju kolokvijalno koriste govornici engleskoga nastala inspirirana hrvatskom kravatom i rupcem iz ljubavne priče koju ste pročitali – zaključite sami.
Foto: Croata
