Posljednjih dana počele su se kristalizirati i neke pozitivne stvari boravka u karanteni, a jedna od njih je da sad napokon imamo vremena uživati u sjajnoj umjetnosti i kulturi, koje su nam i inače bile nadohvat ruke, no često smo spominjali upravo nedostatak vremena za uživanje u istima.
Još prošlog vikenda poveli smo vas u virtualnu šetnju po svjetski poznatim muzejima, a za oko nam je ovog tjedna zapela i fascinantna selekcija radova ikonične umjetnice Fride Kahlo koja se može razgledati na istoj adresi – Google Arts & Culture.
Već godinama Google Arts & Culture surađuje s čitavom mrežom najpoznatijih svjetskih muzeja, kako bi bogato naslijeđe Fride Kahlo bilo okupljeno na jednom mjestu. Rezultat je online izložba Faces of Frida, koja je otvorena još 2018. godine i predstavlja najveću na svijetu kolekciju prikupljenih radova slavne umjetnice.
Njen opus pobliže razgledajte ovdje, a Fridinu biografiju donosimo vam u nastavku.
Frida Kahlo, rođena 1907. u Meksiku, nezaobilazna je figura pop kulture. Za njezin lik i djelo znaju i oni koji nisu upućeni u likovnu umjetnost i ne znaju detalje života ekscentrične slikarice koja je zadužila svjetsku umjetnost.
Nemoguće je odvojiti život umjetnika od njegovih radova. No, djela Fride Kahlo ‘vrište’ dovoljno o njezinom tragičnom životu da svatko poželi znati njezinu priču.
Djetinjstvo ju je obilježilo
Fridin otac bio je doseljenik iz Njemačke koji je ostao živjeti u Meksiku i preuzeo je fotografski obiteljski biznis Fridine majke Matilde. Upravo je Matilde drastično obilježila Fridin život. Inzistirala je da njezine tri kćeri budu odgajane u strogom i striktno religijskom okruženju.
Kao djevojčica je sa samo šest godina oboljela od dječje paralize. Dugotrajni oporavak izolirao ju je od svih prijatelja, a zbog bolesti je počela šepati na jednu nogu zbog čega su joj se mnoga djeca rugala.
Unatoč životu pod majčinim režimom, Frida je uvijek naglašavala kolika joj je podrška u svemu bio otac Wilhelm. On je inzistirao bolje obrazovanje za Fridu u kojoj je vidio potencijal. Njezine je sestre kasnije upisao u samostansku školu, a nju je poslao na njemački koledž u Mexico Cityju. Tamo je doživjela prvo traumatično iskustvo. Fridu su seksualno zlostavljali i bila je primorana napustiti koledž.
Nastavila se obrazovati i razvila je interes za medicinu, umjetnost i politiku. Počela je sve više raditi s ocem na fotografijama i fascinirao ju je rad umjetnika Diega Rivere. Tada se pridružila grupi buntovnih studenata pod nazivom Cachuchas. Intenzivno druženje s njima motiviralo je Fridu da se dublje posveti literaturi, umjetnosti i politici. Jedan od članova grupe bio je Alejandro Gomez Arias s kojim je Frida imala ljubavnu aferu.
Kobna nesreća
Alejandro se s njom vozio u autobusu kad su doživjeli tragičnu nesreću. Frida je gotovo izgubila život, dok je Alejandro prošao bez ozljeda. Zadobila je frakture duž cijelog tijela uključujući potpuno smrvljenu zdjelicu, a metalna šipka probila joj je maternicu. Provela je mjesec dana nepokretna u bolnici, nosila je plastični korzet, a zatim je mjesece morala provesti ležeći u krevetu.
Kako bi joj olakšali oporavak roditelji su joj iznad kreveta stavili ogledalo kako bi mogla raditi autoportrete i darovali joj set za slikanje. Frida se tih mjeseci suočavala sa svojim najdubljim traumama i pitanjima o identitetu i smrti, a cijelo je vrijeme trpjela nevjerojatne bolove.
Život i umjetnost nakon nesreće
Frida je 1927. godine već mogla polako napustiti spavaću sobu. Ponovno se vratila grupi Cachuchas koja je tada već u potpunosti bila politički nastrojena. Priključila se Meksičkoj komunističkoj partiji, a tako je i osobno upoznala Diega Riveru, slikara koji ju je oduvijek fascinirao. Kad govorimo o Fridi Kahlo, govorimo o ženi koja nije poznavala društvene norme.
Tako je odmah hrabro pitala Riveru da pogleda njezine umjetničke radove i ocijeni treba li se nastaviti baviti slikarstvom. On se oduševio, a par je uskoro započeo i ljubavnu romansu i 1929. godine već su bili u braku. To je, naravno, razbjesnilo njezinu majku znajući da se radi o čovjeku koji je poznat po nevjeri, dok je njezin otac podržavao vezu jer je Rivera mogao financirati Fridine medicinske troškove.
Turbulente ljubavne veze i sve poznatija umjetnost
Frida se sve više distancirala od svog njemačkog porijekla uz rast fašizma u Europi. Ime Freida je promijenila u Frida, a inzistirala je i na nošenju tradicionalne meksičke nošnje. Dvije neuspjele trudnoće rezultirale su tada dramatičnim i simboličkim slikama koje danas predstavljaju feminističku perspektivu u njenom opusu. Bračni je par živio u Americi neko vrijeme, ali se 1933. godine vraćaju u Meksiko budući da je Frida vapila za svojom zemljom. Njihova veza tada je već bila u raspadu, a dodatno ju je porušila Riverina prevara s Fridinom mlađom sestrom Cristinom.
Frida je i sama počela varati i to s mađarskim fotografom Nickolasom Murayjem. Njihova romansa trajala je 10 godina. Poznato je i da je upravo ona pomogla vođi ruskih komunista, Leonu Trotskyju, u egzilu. Naime, ponudila je smještaj njemu i njegovoj supruzi. Dok mu je pomagala, Frida je imala i kratku ljubavnu aferu s političkom ikonom.
Krajem 1930-ih upoznala je surealista i umjetnika Andrea Bretona koji je bio očaran njezinim djelima i pomogao joj je organizirati njezinu prvu solo izložbu u New Yorku. Doputovala je u SAD sama, bez Rivere, i napravila ogromnu medijsku pompu. Ljude je fascinirala njezina egzotična pojava u tradicionalnoj nošnji, a je izložba bila veliki uspjeh.
Ponovno se vjenčala s Riverom 1940. godine i njihova je veza postala manje turbulentna, ali se Fridino zdravlje pogoršavalo. Cijeli je život provela u bolovima, a uz sve to dobila je i infekciju kože te sifilis. Kad joj je otac umro 1941. godine, Frida je počela i psihički drastično padati u depresiju. Ona je bila sve lošije, ali njezine slike dobivale su sve više pažnje. Uskoro je prihvatila ponudu profesorice u školi umjetnosti u Mexico Citiyju. Teško je zarađivala od umjetnosti zbog svog teškog karaktera. Naime, nije se htjela prilagođavati željama klijenata.
Fridino je zdravlje nastavilo propadati. Posljednji je put svoja djela izložila u galeriji Lole Avarez, a na otvorenje je došla u krevetu. Ambulantsko vozilo donijelo ju je na krevetu, a zatim su je postavili u sredinu galerije kako bi bila na otvorenju. Umrla je 1954. godine, a kao službeni razlog navedena je embolija, ali uvijek je postojala sumnja na samoubojstvo – namjerno ili slučajno. Imala je samo 47 godina kad je preminula.
Dobila status ikone
Frida Kahlo postala je tako zaštitno lice magičnog realizma i surealizma u umjetnosti. Međutim, dobila je status internacionalne kulturne ikone. Inspirirala je brojne feminističke studije i nadahnula umjetnice diljem svijeta. No, snaga njezinih djela i karaktera leži upravo u njezinoj umjetnosti koja progovara o pobačajima, raspadnutom ljubavnom životu i konstantnoj fizičkoj i psihičkoj boli kojom i danas inspirira generacije i generacije umjetnika i publike.
Tekst: Nora Fabrio Bene
Foto: Instagram, Google Arts & Culture
