Odlazak mladih u potrazi za boljih životnim uvjetima ili prilikama u akademskom usavršavanju, često ih odvede na daleki put i avanturu van granica Hrvatske. Popularnost studiranja u inozemstvu svake godine je sve veća, a to su nam potvrdili i iz Instituta za razvoj obrazovanja u Zagrebu. Institut za razvoj obrazovanja je neprofitna i nevladina organizacija koja doprinosi razvoju politika visokog obrazovanja, pruža stručnu podršku institucijama, te vam osobno može pomoći u svim pitanjima i nedoumicama oko odabira studija u inozemstvu.
Italija
Prema UNESCO-ovim statistikama, 2012.godine čak je 6096 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu. Najviše ih studira u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i SAD-u. Važno je napomenuti da taj broj uključuje samo studente koji su upisali cijeli studijski program u inozemstvu, dakle ne odnosi se na one upisane u programe kratkoročne studentske razmjene.
Zanimljivo je da je SAD tek na petome mjestu prema broju upisanih studenata iz Hrvatske jer je to zemlja s najboljim sveučilištima na svijetu prema međunarodnim rang-listama sveučilišta. Sjedinjene Američke Države prednjače u međunarodnom obrazovanju jer privlače 18 posto svih mobilnih studenata u svijetu. Nakon njih slijede Velika Britanija s 11 posto, Francuska sa sedam, Australija sa šest te Njemačka s pet posto svih međunarodnih studenata.
Sveučilište Florida
S preko 4.600 akreditiranih visokih učilišta, 21,2 milijuna upisanih studenata godišnje te rekordnih 886.052 međunarodnih studenata u akademskoj godini 2013.-14., SAD je i dalje svjetski lider u međunarodnom obrazovanju. Najtraženija područja studija na američkim sveučilištima su poslovno upravljanje i inženjerski smjerovi, a najpopularnije savezne države za međunarodne studente su Kalifornija i New York. SAD se nalaze na petom mjestu po broju hrvatskih studenata koji studiraju u inozemstvu.
Otkako smo ušli u Europsku uniju naši građani u svim njezinim zemljama mogu studirati pod uvjetima pod kojima studiraju i njihovi državljani. Tamo gdje se studij ne plaća ne plaćaju ga ni hrvatski studenti, a tamo gdje se plaća cijena je za njih ista kao i za domaće. Kad je riječ o financiranju studija, glavna je prednost hrvatskog članstva u EU u tome što hrvatski studenti imaju pravo na jednake školarine koje plaćaju državljani članica EU, što u mnogim europskim državama znači manje školarine u odnosu na druge međunarodne studente.
Sveučilište Columbia
Potpuno besplatan studij ima nekoliko zemalja, među njima Austrija, Finska, Norveška, Švedska, Danska, a neke zemlje, poput Češke, imaju simbolične školarine od nekoliko desetaka eura. U većini europskih zemalja koje ih imaju, školarine su oko tisuću eura, a razlikuju se značajnije za preddiplomske i diplomske studije. Najviše su u Velikoj Britaniji gdje iznose od sedam do deset tisuća eura za preddiplomske studije. Hrvatskim studentima zadnjih godina zanimljive se Austrija, Njemačka, Danska i Švedska.
Austrija
Prijava za studij u inozemstvu zahtjevnija je od prijave na domaća sveučilišta. Osim opsežnog istraživanja vezanog za odabir studijskog programa, sveučilišta i mogućnosti za financijsku potporu tj. stipendiju, studenti moraju ispuniti prijavni obrazac, koji često osim osobnih podataka zahtijeva i pisanje eseja kojim se student/ica predstavlja sveučilištu te također moraju prikupiti potrebnu prijavnu dokumentaciju, kao što su: prijevodi obrazovnih dokumenata (diplome i prijepisa ocjena), životopis, pisma preporuke, rezultati standardiziranih ispita (kao npr. TOEFL, GMAT, GRE, SAT i sl.) i ostale tražene dokumente za pojedini program studija.
Slovenija
Sam proces je zahtjevan zato što je prijavne dokumente potrebno pripremiti i poslati čak i do godinu dana prije početka studija jer većina stranih sveučilišta već tada objavljuje svoje rokove za prijavu i toliko obično traje proces razmatranja prijava međunarodnih studenata na stranim sveučilištima.
Također, budući da proces uključuje prijevode i ovjere dokumenata te polaganje standardiziranih ispita, studenti moraju planirati taj početni trošak koji uključuje prijava za studij u inozemstvu. Nakon što je student/ica primljen/a na strano sveučilište i nakon što se ustanove izvori za financiranje studija i životnih troškova za vrijeme studija (putem dobivene stipendije ili iz privatnih izvora), dobiva potrebne dokumente na osnovi kojih u pripadajućem veleposlanstvu ostvaruje pravo na studentsku vizu.
Stuttgart, Njemačka
Studiranje u inozemstvu nosi svoje prednosti i mane. Najčešći problem s kojim se sureću mladi je odvojenost od obitelji i prijatelja te dobro poznate okoline. Snalaženje u novom životnom okruženju zahtijeva dobru prilagodbu kao i upornost. Lokalne studentske udruge kao i potpora bližnjih može olakšati život u stranoj zemlji. Mnogi studenti se jako brzo naviknu na život u inozemstvu i imaju jako pozitivna iskustva.
Lagano upoznavaju kulturu, jezik i nacionalnost te im takav oblik studiranja postane avantura za pamćenje. Razlozi odlaska na studij su mnogbrojni, neki se odluče na takav korak zbog boljih uvjeta obrazovanja ili zbog nedostataka studijskih programa koji ih zanimaju u Hrvatskoj, a neki zbog želje za novim iskustvima.
Austrija
Studiranje u inozemstvu zahtijeva dobru pripremu i organizaciju. U tome vam također može pomoći IRO koji je raspolaganju svim zainteresiranim korisnicima za upite o visokoobrazovnim sustavima u Europi i SAD-u. Institut za razvoj obrazovanja nudi besplatne informacije i savjetovanje o prijavi i polaganju standardiziranih testova za studij u inozemstvu. Za više infomacija posjetite njihovu web ili Facebook stranicu.
Foto : Facebook/Shutterstock
