Hrvatska je mala zemlja, no obiluje s prirodnim ljepotama. Možemo se pohvaliti s čak 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Kako sam zakon kaže, nacionalni park je prostor sljedeće definicije – “područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.”
Nacionalni park Kornati
Hrvatski nacionalni parkovi su izuzetno raznoliki, od otoka, planina, livadskih i riječnih područja. Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit su izvori ljepote koju s pažnjom i divljenjem trebamo njegovati i čuvati. Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje, odlučili smo im posvetiti posebnu pažnju.
Nacionalni park Brijuni
Brijuni, su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Zbog svoje vanzemaljske ljepote prozvani su ‘raj na zemlji’. Nalaze se zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna. Dva najveća otoka su Veliki Brijun i Mali Brijun, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi nađeni i nama poznati ljudski tragovi sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća… Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon njih su došli Rimljani, a od 6. do 8. stoljeća otočjem su i Istrom vladali Bizantinci. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.
Nacionalni park Kornati
Kornati su nacionalnim parkom je proglašeni 1980. godine i tada su stavljeni pod zaštitu. Nacionalni park Kornati sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko jedne četvrtine je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Nacionalni park Kornati obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice tj. ‘krune’ kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrstaptica. Morski dio parka također je iznimno interesantan za ranioce i sve one koji uživaju u podmorju. Neki od dijelova kopna su u privatnom vlasništvu, što je svakako dobro znati prilikom posjeta nacionalnom parku.
Nacionalni park Krka
Krka je nacionalni park u Hrvatskoj poznat po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine Dinare kod Knina, teče kanjonom, protječe kroz Prokljansko jezero, te utječe u Šibenski zaljev. Rijeka Krka danas ima sedam prekrasnih sedrenih slapova te su njezine ljepote prirodni krški fenomen, koji se preporučuje posjetiti u proljeće i ljeto jer se tada može maksimalno doživjeti ljepota parka. Specifičnost ovopg parka i rijeke Krke jest u tome da je ispod slapa Skradinskog buka druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi – Hidroelektrana Jaruga. Sagrađena je 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.
Nacionalni park Krka
Nacionalni park Mljet
Najčešće proglašavanim najljepšim nacionalnim parkom jest Mljet. Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštom i upravnom nacionalnog parka)) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).
Mljet ima jedinstveni panoramski izgled razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te ima bogatu ortografiju okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu što mu daje posebnu dimenziju ljepote. Uz biljnu raznolikost i ljepotu Mljet je poznat i po tome što je 1909. godine na otok donesen indijski mali mungos, vrsta grabežljivca koji uništava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica, ali je i mnogo manje divljači. Mungos je u danom trenutku počeo stvarati probleme lokalnom stanovništvu jer je počeo napadati perad. Uz mungosa, na Mljetu od veće divljači obitavaju divlje svinje, jeleni lopatari i mufloni.
Nacionalni park Paklenica
Osim ‘morskih’ nacionalnih parkova Hrvatska obiluje i prirodnim ljepotama na kopnu i u unutrašnjosti. Nacionalni park Paklenica je fenomen zbog svoje šume i geomorfološke osobitosti parka. U gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita u Paklenici se javlja izrazito bogatstvo šumskih zajednica, a posebno mjesto zauzimaju šume crnog bora po čijoj je smoli (Paklini) koja se je iz njih u prošlosti vadila Paklenica i dobila ime, te bukve i bora krivulja. Stanište je endemske biljčice hrvatskog naziva pljeskarica i drugih biljnih i životinjskih rariteta, prepun krških oblika. Od geomorfoloških osobina najzanimljiviji, a ujedno i najimpresivniji su kanjoni Male i Velike Paklenice koji se usjecaju duboko u Velebit. Paklenicu godišnje posjeti preko 100.000 posjetitelja, a najvjerniji posjetitelji su penjači koje se od proljeće do jeseni može vidjeti na stjenama Paklenice, posebice na najvećoj hrvatskoj stjeni Anića kuku (712 m).
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne modrozelene boje. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od osnovnih osobitosti Parka. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO među prvima 1979. godine proglasio svjetskom prirodnom baštinom. Poseban je doživljaj posjeta parku tijekom zimskih mjeseci. Plitvička jezera su prvi nacionalni park gdje je turizam počeo, i to još sredinom 19. stoljeća.
Nacionalni park Risnjak
Nacionalni park Risnjak jedan je od manje posjećenih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, ne zato što je manje vrijedan ili atraktivan, već zato što za uživanje u njegovim ljepotama treba ipak imati posebno znanje i sklonost. Češći posjetitelji od turista su prirodoslovci i znanstvenici te sportaši.
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Sjeverni Velebit je park s obiljem krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta. Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi te jedna od najdubljih jama na svijetu – Lukina jama, botanički rezervat Visibaba s nalazištem endemične hrvatske sibireje, šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača. Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Najčešći posjetitelji parka su planinari, trekeri, alpinisti te svi oni kojima je odlazak na planinu prvi izbor.
Bogatstvo hrvatskih nacionalnih parkova je nešto čime se uvijek ponosimo te s dolaskom proljeća preporučujemo da ih svakako posjetite, dolaze razni praznici pa ljeto, godišnji odmori. Ako do sada niste, umjesto uobičajenog dosadašnjeg odmora, posjetite neki od parkova i saznajte zašto ih se smatra jedinstvenima u svijetu.
