Jeste li čuli za hygge? Čak i ako je vaš odgovor negativan, zasigurno ima momenata koje možete svrstati u tu kategoriju i koji su daleko od negativnog. Večera s najdražim prijateljima uz čašu vina i svijeće, gledanje filma ispred kamina, čitanje knjige ispod deke s vunenim čarapama na nogama i toplim čajem u ruci, obiteljski piknik ili božični ručak. Svi se ti trenuci, kojih se prisjećamo s osmijehom na licu, mogu nazvati hygge. No, što je zapravo hygge?
Hygge, novi wellness trend koji svojom toplinom polako osvaja svijet, zapravo je stari danski koncept prvi put zabilježen u 18. stoljeću koji su Danci nastavili prakticirati sve do danas, što i ne čudi obzirom na činjenicu da se u središtu ovog koncepta življenja nalazi ugoda. Hygge način življenja u život svakog Danca donosi zadovoljstvo i sreću, a sve zajedno svrstava ih, uz Švicarce i Islanđane, u jednu od tri najsretnije države.
Iako je riječ hygge nemoguće doslovno prevesti na bilo koji drugi jezik, u svakom postoji jedna ili više riječi kojima se može opisati. U hrvatskom jeziku, hygge je udobnost, toplina, ugoda, sigurnost, utjeha, jednostavnost, druželjubivost, nedostatak prisutstva bilo čega napornog ili emocionalno iscrpljujućeg, uživanje u nježnim i smirujućim stvarima, ljudima i prirodi.
Neki se referiraju na hygge kao na umjetnost stvaranja intimnosti- s prijateljima, sa svojim domom, sa samima sobom. Na koji god način da ga odlučite tumačiti, ono najbitnije je uvijek imati na umu da je cilj ovog koncepta postizanje shvaćanja dobrog trenutka i bivanja u njemu bilo da se radi o jednostavnom, svakodnevnom ili vrlo posebnom i rijetkom.
Novostečena popularnost ovog dva stoljeća starog koncepta povezana je s kulminacijom promjena koje su se desile posljednje desetljeće ili dva. Tehnologija i užurbanost dana udaljile su nas od nas samih, naših domova i običnih zadataka, pretvarajući ih u poslove bez značenja ili važnosti, predugotrajnima da bih ih mogli uklopiti u svoj pretrpani raspored. Hygge nas podsjeća kako sve ono „obično“ u našem životu pretvoriti u trenutak vrijedan pažnje i priznanja.
Kao zlatno doba hygge-e prirodno se, sa lampicama, kuhanim vinom, kolačima, pjesmama i ostalim obaveznim popratnim sadržajima, nametnulo božićno doba. U to zimsko doba, noći u Danskoj su duge, a temperature variraju oko ništice. Hygge je tada Dancima potrebniji no ikad jer će i na najpozitivnijima mrak i hladnoća ostaviti traga. Omiljene stvari za kojima Danci tada posežu: kuhano vino i lampice. Ako je suditi prema predbožičnim ritualima, čini se da su i Hrvati na dobrom putu prema usvajanju umjetnosti sretnog življenja.
Ipak, hygge se idealno prakticira tijekom cijele godine. Ljetno doba donijeti će mogućnost za druženje s prijateljima izvan četiri zida vašeg doma. Piknik u parku, roštilj vikendom, ulični festivali, koncerti na otvorenom i vožnja biciklima savršene su hygge aktivnosti za toplije dane.
Za sreću je čini se ipak potrebno malo, a već danas dio svoje rutine možete pretvoriti u dnevne, tjedne ili mjesečne rituale i početi ih, poput Danaca, doživljavati kao oblik umjetnosti, naspram dosadašnjeg doživljaja istih stvari kao napornih zadataka kojih se potrebno što prije riješiti ili se ih, zbog njihove nevažnosti, može odgoditi i preskočiti.
Obucite najudobniju pidžamu, navucite najtoplije čarape, uvucite se ispod mekane deke na kauču u prostoriji osvijetljenoj svijećama s čašom kuhanog vina u ruci i osjećaj sreće zasigurno će vas preplaviti u trenu. Pobrinite se da takvi hygge trenuci ispune vaše dane i ne zaboravite ih podijeliti s obitelji i prijateljima.
Tekst: Ela Jarni
