

Od umjetničkog platna do uspješnog biznisa: Kako je slikar Stjepan Šandrk promijenio pravila igre?
Ovogodišnja 3. Regionalna konferencija financijske pismenosti u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Raiffeisen mirovinskih fondova, koja se održava 21. ožujka 2025. u Kaptol Boutique Cinema, donosi snažne poruke, iznimne govornike i zanimljiv program. Svake godine ističemo inspirativne pojedince čije priče oblikuju razgovore o važnosti financijske pismenosti. Danas predstavljamo Stjepana Šandrka, poznatog hrvatskog slikara, čiji će poduzetnički put biti u fokusu panela „Od umjetnika do poduzetnika: Financijska pismenost ključ uspjeha za sve“.
Stjepan Šandrk jedan je od govornika na 3. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti
Stjepan Šandrk poznato je ime na hrvatskoj likovnoj sceni, umjetnik čija su djela prepoznata kako kod nas, tako i u svijetu. Kako je spojio umjetnički senzibilitet s poduzetničkim vještinama, na koji način financijska pismenost oblikuje njegov rad i kakve je izazove savladavao gradeći karijeru na polju likovne umjetnosti, otkrio nam je u intervjuu koji donosimo u nastavku.

Poznat si kao izuzetno uspješan umjetnik, no nerijetko se smatra da umjetnost i poduzetništvo teško idu zajedno. Što te ohrabrilo da umjetnički talent spojiš s poduzetničkim pristupom i kako si prepoznao potencijal tog spoja?
Iako se takav spoj poprilično rijetko susreće, rekao bih da bi svaki umjetnik trebao biti barem u jednakoj mjeri poduzetnik. I to osobito u današnje vrijeme! Nije to ni u povijesti bilo neuobičajeno, dapače. Pogledajmo samo primjer Rubensa, s radionicom koja je brojala preko 200 zaposlenika. Ili neki suvremeniji primjer kao što su Damien Hirst ili Jeff Koons. Ne mislim da se nužno svi trebamo komercijalizirati ili podilaziti publici, ali mogu reći da dobro vođena karijera otvara puteve slobode, osobnog rasta i skoro neograničene mogućnosti. Meni je učenje poslovnih vještina došlo nekako prirodno i paralelno sa umjetničkim razvojem, jer dolazim iz obitelji ekonomista. Ne vjerujem previše u iluziju sigurnosti koju mnogi kolege pronađu u stalnom zaposlenju i raznim drugim kompromisima.
Tvoja djela danas su izložena u brojnim galerijama i privatnim kolekcijama širom svijeta. Što smatraš ključnim za uspjeh umjetnika u poslovnom smislu?
Svatko uspjeh definira drukčije; nekome su to visoke cijene, drugi vole dobiti potvrdu struke o onome što rade i pažljivo grade institucionalnu karijeru, a neki uživaju u svom položaju u društvenoj hijerarhiji. Osobno se smatram uspješnim dok mogu funkcionirati kao samostalan umjetnik, uz potpunu slobodu djelovanja, bez nadređenih i dok osjećam da na tom putu konstantno učim i napredujem.

Ove godine sudjeluješ na panelu 3. Regionalne konferencije financijske pismenosti gdje ćeš govoriti o svom specifičnom iskustvu. Što možemo očekivati od tvog izlaganja?
Na konferenciji planiram podijeliti iskustva o upravljanju karijerom samostalnog umjetnika, osobnim financijama i kako izgleda život s nesigurnim prihodima, dinamici tržišta umjetnina. Također i kako vidim utjecaj digitalizacije i tehnologije na budućnost umjetničkog tržišta, a mogao bih se osvrnuti i na cijeli NFT fenomen. Bit će zanimljivo čuti iskustva i stavove drugih panelista.
Kako izgleda tvoj kreativni proces kada znaš da rad mora biti komercijalno uspješan?
Rano sam shvatio da je krivi put kalkulirati o uspjehu i plasmanu svog rada, osobito dok se razvija ideja, ili je u tijeku stvaranje. Dapače, čini mi se da to vodi na posve krivi put. Tržište će uvijek prepoznati kvalitetan i autentičan rad, tako da se uvijek fokusiram na proces, i kako odraditi nešto najbolje što mogu.
Koja ti je najveća lekcija iz područja financijske pismenosti koju si naučio kroz karijeru?
Meni je puno značila sloboda i manevarski prostor koji sam dobio zbog sigurnosti koju daje drugi izvor prihoda, a to bi u mom slučaju bilo dugoročno investiranje, koje prakticiram sa svom ušteđevinom i viškovima koje sam stvorio tijekom karijere. Konkretna lekcija bila bi ona o naravi ukamaćivanja prinosa; da nikada nije prerano za početi investirati, i vrijeme će nagraditi upornost i dosljednost.

Jesi li se susretao s predrasudama jer si umjetnik koji aktivno razmišlja i posluje kao poduzetnik?
Naravno, ljudi su puni predrasuda i nekakvih iskrivljenih predodžbi kako bi umjetnik trebao izgledati ili se ponašati. Najčešće očekuju starijeg čovjeka duge kose i brade. Taj sam komentar toliko puta čuo da ne bih mogao prebrojati. Zapravo je zabavno i nikad mi to nije smetalo, a ne bih mogao ništa promijeniti ni kada bih to htio. Vjerujem da predrasude nastaju kroz obrazovni proces, filmove i knjige. Stalno se guraju nekakve romantizirane priče o sirotim ili poludjelim umjetnicima, odsječeno uho u očaju i tome slično.
Kako misliš da bi se financijska edukacija mogla bolje integrirati u umjetničko obrazovanje?
Ovo je jako važno pitanje, ali mislim da imamo sistemski problem s financijskom edukacijom, koji čak nije specifičan za umjetnike. Mi smo samo tradicionalno nezainteresirana skupina, a sustav po tom pitanju baš ništa ne radi. Volim uvijek istaknuti da sam osobno prošao kroz cijeli obrazovni proces, od osnovne škole do obrane doktorata, i da niti u jednom trenutku nitko nije ni jednom riječju spomenuo ni najosnovnije pojmove. Primjerice što je to žiro, a što tekući račun, koje su klase imovine u koje bih mogao investirati, koji rizike nose i kakve prinose možemo od njih očekivati… Čujem da je to danas nešto bolje, i ovaj Tjedan financijske pismenosti jedna je od dobrodošlih inicijativa.
Osobno bih na likovne akademije dodao ekonomsku grupu predmeta, ili barem jedan. Koji bi objedinili nužno znanje i vještine iz marketinga, financijskog planiranja, cjenovnim strategijama, pravnim aspektima prodaje. Suludo je da učimo engleski jezik i imamo TZK, a ne učimo ništa od gore navedenog.


Što bi danas savjetovao mlađem sebi na početku karijere?
Rekao bih si da treba uvijek biti vjeran svojoj umjetničkoj viziji, biti uporan i dosljedan, pratiti tehnologiju i graditi online prisutnost. Čini mi se da u početku nisam bio dovoljno senzibilan da uočim silovitu i potpunu tranziciju u digitalno koja se tada počela intenzivno događati. Vrijeme je nemilosrdno pregazilo one koji su ignorirali događaje i tehnologiju. Bojim se i pomisliti što će biti u budućnosti, s obzirom da su umjetna inteligencija i humanoidni roboti već ovdje. Štafelajna slika kakve mi slikari radimo posve je otporna na te promjene i hrabro prkosi vremenu, i to može biti jako zavodljivo.

Ne propustite priliku čuti Stjepana uživo. Poslušajte ga na 3. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti!
Klikom na link osigurajte na vrijeme svoje mjesto na konferenciji. Sve o Tjednu financijske pismenosti pratite putem web stranice, te stranica društvenih mreža IG, LinkedIn, TikTok.
Foto: Maja Bosnić/VIZKULTURA