Traženje podrške je znak snage, a ne slabosti – razgovarali smo s urologinjom o zdravlju muškaraca
Studeni je mjesec posvećen muškarcima i njihovom zdravlju, poznatiji pod nazivom Movember. Ova globalna inicijativa ima za cilj podizanje svijesti o zdravstvenim problemima muškaraca, s posebnim naglaskom na prevenciju raka prostate i testisa te na mentalno zdravlje. Upravo o ovim temama razgovarali smo s dr. sc. Ivom Kožul Salihahagić iz Poliklinike Rotim, urologinjom koja kroz svoj rad svakodnevno nastoji educirati i motivirati muškarce na brigu o vlastitom zdravlju. U nastavku saznajte zašto su redoviti pregledi ključni, kako prepoznati prve simptome potencijalnih problema te što muškarci, ali i ljudi u njihovoj okolini, mogu učiniti kako bi poboljšali kvalitetu svog života.
Što za vas znači Movember, i zašto je važan za podizanje svijesti o zdravlju muškaraca?
Studeni, popularno zvan Movember vrijeme je kada pričamo o raku prostate i testisa te podižemo svijest o muškom zdravlju. Movember fondacija se već više od 20 godina zalaže za zdravlje muškaraca i širom svijeta podupire razne projekte. Prema svjetskom prosjeku muškarci umiru do 6 godina ranije od žena. Movember fondacija želi odstraniti ovu neravnotežu, koja se ignorira na regionalnoj, nacionalnoj, ali i globalnoj razini. Prema tome, zdravlje muškaraca nalazi se u kritičnom stanju, jer umiru prerano. Ovom inicijativom želi se iskorijeniti nejednakost vezano uz zdravlje među spolovima.
Do sada su postojale brojne inicijative za promicanje ženskog zdravlja općenito. Također, postoje i one za prevenciju karcinoma dojke, vrata maternice i reproduktivnog zdravlja žene. Međutim, takvih inicijativa za promicanje muškog zdravlja je nedostajalo, zbog čega mi je izuzetno drago, posebno kao urologinji, da postoji jedna ovakva inicijativa na svjetskoj razini. I to ne bilo kakva inicijativa; nešto što je krenulo sasvim slučajno 2003. u Melbourneu u Australiji u jednom pubu, danas je Movember fondacija aktivna u preko 20 zemalja, u koju je uključeno više od 5 milijuna ljudi, prikupljen je značajan iznos donacija te je nekoliko puta odabrana kao jedna od najboljih 100 neprofitnih organizacija na svijetu.
Koje su najčešće bolesti s kojima se muškarci suočavaju, a koje se mogu prevenirati ranim pregledima?
Rak prostate je najčešće dijagnosticirani rak muške populacije općenito u razvijenim zemljama. Zasad nisu poznati modificirajući čimbenici njegovog nastanka te zbog toga nije moguće djelovati preventivno na razvoj bolesti. Ali postoji program ranog otkrivanja raka prostate kako bi se bolest otkrila na vrijeme te poboljšala prognoza i preživljenje.
Rak testisa jedan je od najučestalijih tumora kod muškaraca između 20. i 40. godine. Uz pravodobnu dijagnostiku i adekvatnu terapiju ima izlječivost skoro 100 %. Upravo se zbog toga, svim mlađim muškarcima do 40. godine života, savjetuje samopregled testisa jedanput mjesečno pipanjem (najbolje pod tušem). Kod pojave bilo kakvih kvržica, nepravilnosti ili asimetrije preporučuje se odlazak urologu bez odgađanja koji će učiniti UZV i tumorske markere.
Kako Movember kampanja konkretno pomaže u borbi protiv raka prostate i drugih bolesti?
Movember fondaciji su četiri činjenice u fokusu koje bi u javnosti trebale dobiti veću pažnju: rak prostate, rak testisa, loše psihičko zdravlje muškaraca i prevencija od suicida (jer 3⁄4 svih suicida čine muškarci), te poboljšanje općeg zdravlja kod muškaraca.
Od 2003. godine do danas je učinjeno mnogo, prikupljeno je više od 500 milijuna donacija s kojima se poduprlo više od 1200 projekata za zdravlje muškaraca. Svi se projekti 100 % podupiru isključivo iz donacija, čime se ostvaruje potpuna neovisnost od državnih poticaja. Cilj ovih projekata je prevencija navedenih bolesti u muškaraca. Tako se svake godine u studenom diljem svijeta organiziraju razne tribine, edukacije, predavanja, pozivi na urološke preglede kako bi se podigla svijest o muškom zdravlju i pomoglo muškarcima da lakše progovore o tome.
Poznato je da muškarci često vole glumiti da su nedodirljivi i jaki pa su rijetki oni koji redovito brinu o svome zdravlju. Rekli bismo da nemaju naviku tražiti pomoć prije nego što stvarno osjete da drugog izbora nemaju. Baš zbog toga je cilj ove kampanje uključiti što više muškaraca u redovite preventivne preglede kako bi se bolest (ako postoji) otkrila na vrijeme kada su šanse za izlječenjem veće.
Kada biste preporučili muškarcima da obave prvi pregled kod urologa, i koliko često bi trebali dolaziti na kontrolu?
S obzirom na to da je glavni rizični faktor za nastanak raka prostate dob, i da učestalost bolesti raste s dobi, preporučuje se svim muškarcima od 50. godine na dalje barem jedanput godišnje redoviti urološki pregled ako nemaju simptome. U slučaju simptoma, naravno da će se javiti i ranije. Međutim, kod muškaraca koji imaju bliskog u obitelji oboljelog od raka prostate, oni moraju prvi urološki pregled obaviti već s 45 godina, i dalje tako jedanput godišnje, jer oni imaju 8 puta veći rizik za nastanak ove bolesti.
Kada pričamo o mladim muškarcima, na urološki pregled javit će se samo ako osjete simptome, ili u slučaju da su samopregledom testisa napipali kvržicu ili primijetili nešto neuobičajeno.
Postoje li genetski ili životni faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka prostate?
Jedini ustanovljeni rizični faktori za nastanak raka prostate su dob, genetska predispozicija i rasna pripadnost (crna rasa je u nešto većem riziku). Na njih na žalost ne možemo utjecati niti ih možemo modificirati. Zato je jedini alat kojeg imamo u rukama program za rano otkrivanje raka prostate. Upravo zbog toga su jako važne ovakve inicijative i pozivi na preventivne urološke preglede.
Možete li nam reći nešto više o suvremenim metodama dijagnosticiranja raka prostate?
Ono što se zadnjih godina promijenilo u dijagnostici i ranom otkrivanju raka prostate je multiparametrijski MR prostate. Do sada smo imali samo digitorektalni pregled i PSA (prostata specifični antigen) koji se određuje iz krvi, ali danas se već svakom muškarcu s povišenim PSA radi MR prije nego se uputi na biopsiju prostate. U Gradu Zagrebu je ove godine započeo pilot projekt, koji će nadam se zaživjeti i kao Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, koji obuhvaća sve muškarce u dobi između 55. i 69. godine.
U projekt su uključeni vodeći stručnjaci različitih specijalnosti od urologa, onkologa, radiologa, epidemiologa, patologa, liječnika obiteljske medicine, IT stručnjaka kao i predstavnika Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Europsko vijeće u prosincu 2022. godine, u sklopu Europe’s Beating Cancer Plan, podržalo je uvođenje nacionalnih programa ranog otkrivanja raka prostate u zemljama EU. Sama činjenica da pokrećemo Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate među prvima u Europi i svijetu, stavlja Hrvatsku na poziciju jednog od lidera u brizi za zdravlje svojih građana. U tom kontekstu, cilj nam je smanjiti smrtnost uzrokovanu rakom prostate, poboljšati ishode liječenja i kvalitetu života muškaraca u Hrvatskoj.
Kako se liječenje raka prostate razvilo u posljednjim godinama i koje su glavne opcije dostupne danas?
Promijenilo se dosta toga, kod npr. raka ograničenog na prostatu za kojeg je zlatni standard nekada bila otvorena radikalna prostatektomija, danas se bolesnicima može ponuditi nekoliko opcija. Zato danas postoje multidisciplinarni timovi koji za svakog pacijenta individualno odlučuju koja je terapijska opcija za njega najbolja. Znači individualan pristup (gdje treba uzeti u obzir dob bolesnika, fizičku spremnost, druge komorbiditete i njegove želje naravno) i tim liječnika raznih specijalnosti (urolog, onkolog, radiolog, patolog). Kod lokalno ograničenog raka prostate danas se ovisno o dobi i komorbiditetima može bolesnicima ponuditi: aktivno praćenje, radikalna radioterapija i radikalna prostatektomija koja danas sve više ide u smjeru radikalne robotske prostatektomije. Pacijentima omogućava minimalno invazivni pristup i brži oporavak. Kod metastatskih bolesti, danas imamo učinkovitu hormonalnu terapiju i onkološke lijekove s pomoću kojih bolest možemo staviti pod kontrolu i oboljelima produljiti život.
Što je PSA test, i koliko je pouzdan kao dijagnostička metoda?
Prostata specifični antigen (PSA) je glikoprotein kojeg stvaraju stanice prostate te ga izlučuju u krv i sjemenu tekućinu. Koristi se kao tumorski marker za otkrivanje i praćenje rezultata liječenja raka prostate, a određuje se iz krvi. PSA nije specifičan za tumor, tj. ne proizvode ga samo stanice karcinoma prostate pa ga nalazimo u povišenim koncentracijama i kod raznih drugih stanja prostate kao što je dobroćudno povećanje prostate (BHP), upala prostate, nakon manipulacija kao što su kolonoskopija, cistoskopija ili digitorektalni pregled. Što znači da ako je PSA povišen ne znači i da ta osoba ima karcinom i obrnuto, ali povišen PSA nam daje znak da se s prostatom ipak nešto događa.
Koje su prednosti magnetne rezonancije prostate u odnosu na druge dijagnostičke metode?
Magnetna rezonancija prostate je dijagnostička pretraga koja koristi magnetska polja i radiovalove za stvaranje detaljnih slika prostate i okolnih tkiva. Ova pretraga je važna jer omogućuje preciznu analizu prostate, identifikaciju tumora, upala, ili drugih patoloških promjena. U Poliklinici Rotim imamo najnoviji MR uređaj – Siemensov magnet najnovije generacije koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi pozicionirao pacijenta u optimalan položaj za snimanje i pružio najbolju moguću kvalitetu slike. Ovaj uređaj je opremljen najsuvremenijom tehnologijom dostupnom na svjetskom tržištu.
Važno je napomenuti da je promjer aparata najširi na tržištu, što osigurava ugodno iskustvo pacijentima tijekom pregleda, te donosi brze i precizne rezultate. Zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji i velikom promjeru aparata, magnetna rezonancija prostate u Poliklinici Rotim omogućuje vrhunsku dijagnostiku uz maksimalnu udobnost za pacijente.
Što mislite zašto muškarci često zanemaruju preventivne preglede?
Postoje određene zablude koje bih ovdje napomenula a zbog kojih je moguće da muškarci zanemaruju urološki pregled (i upravo zbog toga je jako bitno educirati muškarce kako ne bi radili greške). Najčešća zabluda je ”Nemam simptoma, ne moram ići liječniku!”, a već sam spomenula kako rak prostate u početnoj fazi gotovo niti nema simptome. Druga zabluda koju bih htjela spomenuti je ona kod mlađih muškaraca između 20 i 40 godine (godine koje su najrizičnije za nastanak tumora testisa) da većina misli da je premlada da bi dobila bilo kakav tumor, pa tako i tumor testisa. Međutim, kako sam već rekla, tumori testisa su baš karakteristični za mlađu dob, i vrlo rijetko se javljaju nakon 40. g. života.
Po mome mišljenju najveća zabluda, i vjerojatno najveći razlog zbog kojeg muškarci ne idu na vrijeme liječniku, je da je briga o zdravlju znak slabosti. Zato muškarci općenito manje brinu o svom zdravlju, prevencija im je rijetko na listi prioriteta i svojim se zdravljem bave tek kada nastupe problemi. Zato je važno osvijestiti muškarce da to nije znak slabosti već upravo suprotno. Brigom o sebi pokazuju koliko im je stalo do njihovih najbližih, i upravo je u tome njihova najveća snaga – treba imati muda pričati o mudima!
Koji su vaši savjeti za muškarce koji se boje pregleda ili imaju određene stigme vezane uz odlazak urologu?
Zbog društvene stigme i osobnih strahova posjet urologu može biti iskustvo koje u mnogim muškarcima izaziva tjeskobu. Zato kroz edukacije, javnozdravstvene tribine, pozive i slično omogućujemo svim muškarcima da razumiju važnost urološke skrbi i s povjerenjem pristupe ovim vitalnim zdravstvenim pregledima. Cilj nam je osnažiti ih kako bi dali prioritet svom urološkom zdravlju bez nepotrebnog stresa ili neugodnosti. Ključno je objasniti im da je osjećaj tjeskobe prije urološkog pregleda uobičajeno iskustvo mnogih muškaraca i da nisu jedini. Milijuni muškaraca podvrgavaju se urološkim pregledima svake godine, njihove brige i tjeskobe nisu jedinstvene i mnogi su drugi uspješno prevladali slične osjećaje. Urolozi su navikli raditi s tjeskobnim pacijentima i razumiju osjetljivu prirodu svog posla, a imaju strategiju kako pomoći muškarcu da se osjeća što ugodnije tijekom pregleda.
Oni su medicinski stručnjaci koji su sve to već vidjeli i čuli, a njihov primarni cilj je pomoći muškarcima u očuvanju zdravlja. Odgovarajuća priprema može značajno smanjiti tjeskobu i pomoći im da pristupe pregledu s većim samopouzdanjem. Kao npr.: prije pregleda zapišite svoje simptome, pitanja i sve što vas muči, prikupite svu dosadašnju medicinsku dokumentaciju i popis lijekova koje uzimate. Možete zamoliti prijatelja ili člana obitelji od povjerenja da vas prati radi podrške, dođite ranije kako biste imali vremena za opuštanje i slaganje potrebne papirologije, vježbajte duboko disanje ili druge tehnike opuštanja kako biste se smirili. Tijekom pregleda otvoreno razgovarajte sa svojim urologom o svojoj tjeskobi i svim urološkim tegobama, nemojte se ustručavati tražiti objašnjenja, i za kraj zatražite zakazivanje sljedećeg termina kontrole kako biste održali kontinuitet skrbi.
Na koji način obitelj i partneri mogu podržati muškarce u brizi za zdravlje?
Članovi obitelji i partneri mogu pružiti neprocjenjivu praktičnu podršku kada su u pitanju liječnički pregledi. Ponuda zakazivanja termina, osiguravanje prijevoza ili pratnja muškarca do urologa može učiniti proces manje zastrašujućim. Ova praktična potpora može pomoći u prevladavanju logističkih prepreka i osigurati da važni pregledi ne ostanu propušteni ili odgođeni. Osim toga, voljeni mogu pomoći u sastavljanju popisa pitanja ili nedoumica o kojima će se razgovarati s urologom. Ova priprema može dovesti do produktivnijih i informativnijih konzultacija, što u konačnici pridonosi i boljem zdravstvenom ishodu. Poticanjem otvorene komunikacije i razumijevanja, obitelj može stvoriti poticajno okruženje koje osnažuje muškarce da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje.
Članovi obitelji mogu npr. preuzeti inicijativu u započinjanju razgovora o zdravlju, stvarajući siguran prostor za muškarce da izraze svoje brige bez osuđivanja. Mogu podijeliti i vlastita zdravstvena iskustva, normalizirajući rasprave o medicinskim pregledima i brigama. Mogu također ponuditi zajedničko istraživanje zdravstvenih tema, čime potiču zajedničko razumijevanje urološkog zdravlja i mogućih problema.
Podrška unutar obitelji
Kod muškaraca čije stanje zahtijeva liječenje, članovi obitelji i partneri mogu igrati ključnu ulogu u podršci uzimanja terapije. Na primjer, pomoć u organiziranju lijekova, postavljanje podsjetnika za termine ili rasporeda uzimanja lijekova te pružanje ohrabrenja tijekom izazovnih faza liječenja. Aktivnim sudjelovanjem u procesu liječenja, voljene osobe mogu pomoći u tome da se propisani režimi dosljedno slijede. Štoviše, članovi obitelji mogu pomoći u praćenju napretka liječenja i nuspojava, pomažući u prenošenju svih zabrinutosti obiteljskom liječniku. Ovaj suradnički pristup ne samo da poboljšava ishode liječenja, već također pojačava poruku da je upravljanje zdravljem zajednička odgovornost, potičući osjećaj timskog rada i međusobne podrške unutar obitelji.
Kako možemo educirati mlađe generacije muškaraca o važnosti brige za vlastito zdravlje?
Mladim muškarcima razumijevanje važnosti redovitih pregleda može promijeniti život. Rano otkrivanje stanja poput raka testisa, problema s prostatom ili infekcija mokraćnog sustava može dovesti do učinkovitijih tretmana i boljih ishoda. Štoviše, uspostavljanje navike redovitih zdravstvenih pregleda u mladosti može postaviti temelje dobre zdravstvene prakse za cijeli život. Edukacijom mladih muškaraca o važnosti uroloških pregleda možemo pomoći da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem, potencijalno izbjegavajući ozbiljnije komplikacije u budućnosti. Zablude i mitovi o urološkim pregledima mogu značajno pridonijeti tjeskobi i izbjegavanju odlaska urologu među mladim muškarcima. Obrazovanje ove demografske skupine uključuje aktivno razotkrivanje tih mitova uz pomoć činjeničnih informacija. Usmjeravanjem na uobičajene zablude direktno možemo pomoći u ublažavanju strahova i potaknuti proaktivnije ponašanje usmjereno na zdravlje.
“Traženje podrške je znak snage, a ne slabosti”
Jedan od najraširenijih mitova je da su urološki pregledi uvijek bolni ili neugodni. U stvarnosti, većina uroloških pregleda je brza i uzrokuje minimalnu nelagodu. Druga uobičajena zabluda je da su ti pregledi potrebni samo za starije muškarce ili one sa simptomima. Ovdje je ključno naglasiti važnost preventivne skrbi i ranog otkrivanja, čak i za mlade, naizgled zdrave osobe. Treća zabluda je da su pitanja koja treba postaviti urologu jako neugodna, a činjenica je da su urolozi stručnjaci koji svakodnevno raspravljaju o ovim temama, te svim pitanjima i nedoumicama pristupaju klinički objektivno. I četvrta zabluda je da su sve urološke pretrage invazivne, što nije točno. Mnogi urološki pregledi neinvazivni ili minimalno invazivni, a nove tehnike učinile su mnoge postupke mnogo manje bolnim i invazivnim. I na kraju važno je naučiti mladiće da je traženje podrške znak snage, a ne slabosti.
Postoji li neka posebna poruka koju želite podijeliti s našim čitateljima o važnosti brige za muško zdravlje?
Mislite na svoje zdravlje jer ono nema cijenu!
Foto: Martina Movrić
Grafičko oblikovanje: Ante Begić
