Što žele radnici, a što poslodavci i kako to dvoje uskladiti? Odgovore nam daje Martina Sokač Saraga

Martina Sokač Saraga ima više od 15 godina iskustva na menadžerskim pozicijama u poslovnom razvoju, strateškom komuniciranju i upravljanju ljudima. Bila je članica Uprave i Izvršna direktorica za poslovni razvoj u Bloomberg Adriji te je obnašala funkciju direktorice Sektora za komunikacije u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Završila je studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Bavi se poslovnim savjetovanjem u područjima komunikacija, ljudskog menadžmenta i poslovnog razvoja. Unaprjeđenje komunikacija, timska učinkovitost i liderstvo fokus su njenog djelovanja kroz MSS Puls. Upravo s njom smo dublje zaronili u temu motivacije zaposlenika, s fokusom na istraživanja provedenim u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.

Martina je iztražila uzroke i posljedice motiviranosti, kao i izazove s kojima se suočavaju različite generacije na radnom mjestu. Što pokreće generaciju Z, što traže milenijalci, a što motivira starije zaposlenike? Kako pomiriti razlike i uskladiti raznovrsne interese u jednom radnom okruženju?

• Što je uopće motivacija, zašto nam je toliko važna?

To je ogromna pokretačka sila koja nas potiče na ostvarenje ciljeva. Pomislimo samo koliko su u NASA-i bili motivirani poslati čovjeka na Mjesec? Ili sportaši kad osvajaju svjetske medalje? Motivirani ljudi mijenjaju svijet koji ih okružuje. Kada smo zaljubljeni, želimo smršaviti ili se želimo dokazati, sebi ili drugima, možemo sve jer smo motivirani. U poslovnom smislu motivacija je ključna za produktivnost i postizanje ciljeva.

Istraživanja u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji

• A što je vas motiviralo da istražite motiviranost zaposlenika u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji?

Uočila sam česta nerazumijevanja između nadređenih i timova, ali i veliki potencijal da se to riješi. Htjela sam dublje zaroniti u zakonitosti vodstva i razumjeti motivacijske faktore. Rezultat uzimanja tih faktora u obzir  jest da timovi postaju učinkovitiji, pojedinci zadovoljniji, a kompanije profitabilnije. Dobar lider zna što motivira njegov tim.

• Goruća pitanja koja se pojavljuju u svim kompanijama su što žele generacija x i baby boomers, Što milenijalci, a što gen z?

Teško je uopćavati, ali postoje indikacije određenih posebnosti u ponašanjima. U najkraćim crtama dok su generaciji Z u fokusu fleksibilnost i svrha, Milenijalcima osobni razvoj, generaciji X neovisnost, a baby boomerima sigurnost, priznanje i dobri odnosi s kolegama.

Negativni aspekti različitih generacija

• Kako bolje razumjeti nove generacije?

Nove generacije traže smislen rad koji je u skladu s njihovim vrijednostima i ne boje se izazivati status quo. Nestrpljivi su i žele brzo napredovati. Važna im je i mogućnost utjecanja na pozitivne društvene promjene i dobar balans između privatnog i poslovnog života.

• A koji su možda negativni aspekti različitih generacija?

Mlađi lakše odustaju, manje su otporni, a stariji  znaju imati izazove s  usvajanjem novih tehnologija, jer za razliku od mlađih generacija nisu odrastali u digitalnom okruženju.

Kako motivirati svoje ljude

• Kako se kao poslodavac postaviti prema zahtjevima  i posebnostima raznih generacija?

Razumjeti ih. Svi žele priznanje, razumijevanje, redovitu i otvorenu komunikaciju, slično kao u partnerskim odnosima. Više od  90% zaposlenika je na otvoreno pitanje što bi oni učinili drugačije da su na mjestu svog šefa odgovorili da bi bolje komunicirali sa svojim timom. Dakle, s osnovama se ne može pogriješiti. Od toga valja krenuti, a u drugom koraku upoznati motivacijske faktore pojedinca. Odgovor na pitanje „kako motivirati svoje ljude“ je conditio sine qua non svakog uspješnog menadžera i preduvjet za izgradnju uspješne organizacijske kulture.

• Imate neki primjer povećanja motivacije i angažiranosti timova?

Ima brojnih primjera, ali evo jedan odličan koji je nastao izvan kompanije, a odgovorio je na izazove međugeneracijskih razlika. Riječ je o hrvatskom start-upu koji je personalizirao benefite za radnike. Uobičajeno bi se kompanije odlučile ponuditi radnicima jednu uslugu, npr. karticu za gym. Što je sjajno, ali mali postotak ljudi vježba. Ovaj start-up  je odlučio doskočiti tom problemu i ponudio je da svaki zaposlenik sebi iz kataloga bira benefite, ovisno o svojim interesima. Od masaže, edukacija do avio karata i to sve na neoporezivi dio za poslodavca. Nije li to genijalno?  Radnici uživaju svaki mjesec u drugom benefitu kojeg sami biraju,  što, prema pokazateljima, utječe pozitivno na njihovo zadovoljstvo. Personalizirani pristup je poželjan i iznutra, pri upravljanju poslovnih procesa i angažiranju timova.

Anonimni razgovori s terapeutom

• Zanimljivo je da zaposlenici u radnom okruženju sve više traže podršku psihoterapeuta, potvrdilo je to i vaše istraživanje. Kako to komentirate?

Mentalno zdravlje više nije stvar pojedinca, već i kolektiva. Zahtjevi suvremenog tržišta, digitalno okruženje i vječne utakmice, doveli su do porasta anksioznosti i mentalnih bolesti od 30% na godišnjoj razini. To je problem kojem treba ozbiljno i sustavno pristupiti. Suvremene kompanije pokazuju sve veću svijest prema toj temi pa pružaju uslugu psihoterapeuta za svoje zaposlenike. Zaposlenici čak mogu pod šifrom online razgovarati s terapeutom, dakle anonimno. Dok se sustav ne uhvati u koštac s uzrocima i u sredini u kojoj to tek postaje dio kulture, to je jako važno i predstavlja velik poticaj. Poduzetnici koji su iskušali takve prakse kažu da su im radnici procvali i da se u konačnici povećao profit tvrtke. Dakle siguran je pozitivan ROI (povrat na ulaganje).

• Ali i kako uskladiti radne odnose među kolegama unatoč “generacijskom jazu”?

Kada si dobro sa sobom, dobar si i timu. Znate i sami koliko se naše raspoloženje odražava na naše okruženje. Ako krenemo mrzovoljni u dan i vidimo sve negativno tako će i biti. Isto je i kada smo pozitivni. Dakle odgovor leži u osobnom razvoju. Jačanje samosvijesti, mogućnost sagledavanja stvari iz „cipela“ kolega, uvažavanje činjenice da i oni dolaze sa svojim željama, strahovima i „koferima“ iskustava koji su ih životno i poslovno definirali.  Timski programi imaju odlične rezultate. To je proces, ne događa se preko noći. Za lidere, razumijevanje ovih razlika znači kreirati fleksibilan, prilagođen pristup – onaj koji stvara atmosferu u kojoj se ljudi osjećaju dobro i da ih se „čuje“.

Ljudi žele da ih se “čuje”

• Koliko je važna samosvijest?

Iznimno, jer omogućuje bolje razumijevanje vlastitih snaga i slabosti. Što smo svjesniji bolje donosimo odluke, vodimo sebe i druge i lakše se prilagođavamo izazovima. Čak 95% ljudi smatra da je samosvjesno, dok istraživanja pokazuju da je u praksi to njih svega 15 %. Dakle svi imamo prostora unaprijediti svijest o sebi.

• Kako sagledati svoju samosvijest?

Ima jedan brz i jednostavan alat koji radim na radionicama. Kratka anketa koja pita gdje smo dobri, a gdje možemo bolje. Sve je krenulo od toga da sam anketirala ljude koje sam vodila kroz čitav karijerni put. Pomogli su mi bolje shvatiti što je forte mog vodstva, gdje se mogu unaprijediti i najvažnije, iznijeli ono što je njima bitno. Pokušajte to napraviti u svom okruženju, s kolegama, prijateljima, partnerima. Vrlo zanimljivo, korisno i osvještavajuće.

Emotivno razumijevanje radnika postaje sve važnije

• Je li današnji tip liderstva osvješteniji? Kakav tip vodstva dominira na našem području?

Kod nas još uvijek dominira tradicionalni tip vodstva gdje nadređeni kreiraju pravila igre, ali to se mijenja. Nove generacije žele participirati u kreiranju tih pravila, ne samo igrati. Nikad nije bilo zahtjevnije biti lider jer oni danas moraju voditi brigu osim o profitu, o ljudima, o zajednici. I tu dolazimo do nove paradigme liderstva koja je zapravo povratak osnovama. Emotivno razumijevanja radnika koje je nekad bilo ne samo zanemareno već i nepoželjno, postaje sve važnije. Optimizam budi i činjenica da je osobni razvoj već u kurikulumu najprestižnijih svjetskih poslovnih škola i da postaje strateška odrednica u razvoju uspješnih kompanija.

• A  kako gledate na poziciju ženskog liderstva?

Na liderstvo gledam bez predznaka. Žena na poziciji ima sve više i to veseli. Broj mora biti bolji, ali zbog kvaliteta, a ne kvota. Zato sam i dio upravo osnovane Udruge LEAD.YOU koja okuplja hrvatske liderice koje su pokazale da se može,  ali koje imaju i muške članove. Jedino zajedno možemo uspješno rješavati društvena pitanja. Sviđaju mi se samosvjesne žene koje preuzimaju odgovornost i koje drugim ženama pružaju ruku. Uostalom, jedna takva stoji i iza ovog sjajnog portala. Krajnji cilj takvih inicijativa je društvo u kojem govorimo s pozicija onog što činimo i traga koji ostavljamo, a ne nekih drugih predznaka.

• Kako uspješno voditi sebe i druge u ovim promjenjivim i neizvjesnim tržišnim okolnostima?

Kada gledamo prema budućnosti jedna stvar je jasna, oni koji kontinuirano rade na sebi i razumiju što motivira ljude u svojoj okolini ne samo da će se najbolje prilagoditi promjenama, već će ih i predvoditi. Moć je u našim rukama. Ključno pitanje je znamo li što nas pokreće i jesmo li spremni preuzeti odgovornost kako bismo bili lideri u promjenama?

Foto: Sanja Tušek

Hvala Bistro Fetiš na ustupljenoj lokaciji za snimanje