Ana Jelekovac Jurkin (@nutri.ma.ma): Mnogi roditelji misle da je bitno da dijete bilo što pojede
Ana Jelekovac Jurkin (@nutri.ma.ma): Mnogi roditelji misle da je bitno da dijete bilo što pojede
Gastro

Ana Jelekovac Jurkin (@nutri.ma.ma): Mnogi roditelji misle da je bitno da dijete bilo što pojede

Piše:

Za velik broj mama, prva trudnoća je vrijeme kada započinje učenje i edukacija o velikom broju sasvim novih i nepoznatih tema – ulazak u svijet beba i djece. Teme poput spavanja, dojenja i uvođenja dohrane, jedne su od prvih s kojima se susrećemo u prvoj godini djeteta. S obzirom na to da su danas informacije svima dostupne online, mame provode sate i sate u potrazi za savjetima i uputama što i kako. Jedan od profila čije objave vjerno prati gotovo svaka mama zasigurno je Nutri.ma.ma – profil Ane Jelekovac Jurkin, magistre nutricionizma koja je svoj poziv pronašla u svijetu prehrane beba i djece.

S Anom smo porazgovarali o svemu što radi, s kojim se izazovima susreće u poslu, ali upitali smo ju i konkretna pitanja kao što su – kome vjerovati kada smo okruženi velikom količinom oprečnih informacija te kako navigirati između različitih prehrambenih navika u vrtiću i kod kuće.

Journal intervju: Ana Jelekovac Jurkin

Nutrimama Ana Jelekovac Jurkin

  • Čini nam se da danas nema mame koja ne zna za Nutrimamu. Svi koji te prate na Instagramu, gotovo svakodnevno besplatno dobivaju vrijedne informacije i savjete o prehrani beba i djece, a s Editom Šimić napisala si i knjigu o dohrani “Beba za stolom”. Kako bi nam sama predstavila Nutrimamu?

Prije svega, od srca hvala na ovako lijepom uvodu. Za mene je velika stvar imati toliko povjerenje od strane roditelja koji su me zapravo pustili u svoj dom i uključili u nešto toliko intimno, veliko i važno kao što je hranjenje vlastitog djeteta.
Nutrimama je moj poziv, a za cilj ima podržavati roditelje kroz kvalitetne, stručne i provjerene informacije, savjete i tehnike. Vjerujem da je upravo to prevencija u pravom smislu riječi i čvrsto vjerujem da kroz takvu podršku i edukaciju roditelja o hranjenju novim generacijama zajedno dajemo temelje za pravilan rast i razvoj, ali i zdrav odnos prema hrani, hranjenju i vlastitom tijelu.
Konkretno, naš rad se uglavnom svodi na individualni rad te online tečajeve radi na edukaciji i podršci roditelja kroz proces uvođenja krute hrane bebama, otežanog prihvaćanja dohrane, alergije, problema s probavom, a isto tako i kroz izazove starije djece kao što su izbirljivost i izazovi hranjenja. Također, radimo i edukaciju drugih stručnjaka koji se također bave djecom te kreiranjem jelovnika i edukacija za vrtiće.
Nutrimama Ana Jelekovac Jurkin

  •  Kako si se odlučila postati certificirana savjetnica za dohranu?

Završila sam nutricionizam na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu tako da mi je tema prehrane i utjecaja hrane na psihofizičko zdravlje uvijek bila zanimljiva, no tek kad sam postala majka shvatila sam kompleksnost hranjenja beba, a zatim i toddlera. Na tom putu i sama sam se srela s jako puno izazova i nedoumica zbog čega sam jako puno vremena provela proučavajući i istražujući ovu temu. Putem sam shvatila da je to moj poziv, da se želim specijalizirati za ovu temu i kroz rad se posvetiti isključivo bebama i djeci.
Nakon toga, trebalo je samo naći kvalitetne edukacije i biti dovoljno hrabar za dati otkaz i krenuti samostalno u ovu priču. Edukacijom na Oh Baby Academy postala sam certificirana savjetnica za dohranu, a zatim sam završila i dodatne edukacije kao što su Solid Starts, terapijsko hranjenje i brojne druge, no uvijek kažem da najviše učim kroz direktni rad sa svojim malim klijentima i njihovim roditeljima.
Nutrimama Ana Jelekovac Jurkin

  • Uz nekoliko različitih tečajeva, webinare, individualne konzultacije, rad na knjizi, objavama za društvene mreže i newslettere – a sigurni smo da ima još toga – svaka čast kako sve stižeš. Tko je uz tebe dio Nutrimama tima i kako dijelite posao?

Ovo zvuči jako lijepo, ali daleko je od istine. Na to do listi imam još više stvari koje ne stižem i koje sam odavno trebala. Imam toliko ideja i projekata na umu i nekad ne mogu pratiti samu sebe, ali naučila sam da jednostavno moram ići korak po korak i da me ono što je moje uvijek negdje čeka.
Prije sad već više od godinu i pol shvatila sam da je potreba za ovakvom podrškom daleko veća od mojih kapaciteta, tako da je od tada sa mnom moja draga suradnica Katarina Milić, također magistrica nutricionizma koja se posvetila isključivo bebama i djeci. Velik dio svega što ste naveli mogu zahvaliti njoj, a ona se uglavnom bavi pisanjem naših fantastičnih newslettera, individualnim radom s roditeljima, kreiranjem jelovnika te držanjem raznih edukacija. Ja sam zadužena za društvene mreže, individualan rad s roditeljima, razne edukacije drugih stručnjaka te cijeli behind the scenes dio.

  • O prehrani beba i djece sve se više priča, no internet je i dalje pun oprečnih i zastarjelih informacija, koje nažalost, čujemo i od pedijatara i drugih stručnjaka. Radi li se u Hrvatskoj i na edukaciji stručnjaka ili je jednostavno na roditeljima da sami procjene kome i koliko “vjerovati”?

Da, tema dohrane je jako specifična jer su se preporuke značajno mijenjale zadnjih godina i desetljeća. Jedino kontinuiranom edukacijom i praćenjem svih novih saznanja možemo roditeljima prenositi točne i kvalitetne info, a nažalost to često nije slučaj. Prije svega, kao i sa svim drugim, zdravstveni djelatnici su često preopterećeni i nemaju se kapaciteta detaljno i kvalitetno baviti ovakvim temama zbog čega preporuke koje roditelji dobivaju budu netočne ili zastarjele.
Ja radim s jako velikim brojem pedijatara i drugih stručnjaka koji su svijetli primjer i koji privatno i samoinicijativno ulažu jako puno vremena, truda i emocije u ovu temu, ali svjesna sam da to i dalje nije većina. Upravo zato bih rekla da je najvažnije da mi kao roditelji uvijek konzultiramo više stručnjaka, naročito onih kojima je ovo primarna specijalnost, i na kraju sami odlučimo što nam ima najviše smisla za naše dijete i nas same.
Nutrimama Ana Jelekovac Jurkin

  • Velik broj novopečenih roditelja na prve nedoumice odgovore traži na internetu, pogotovo na Instagram profilima koji su popularni među roditeljima. Primjećujemo i kako se svako malo pojavljuju neki trendovi u području dohrane i hranjenja djece koje svi prate misleći da su jedini ispravni, a onda se ispostavi da nisu bili toliko neophodni. Što mislite o tome? Primjećujete li i u svojem polju djelovanja takve promjene?

Tema prehrane, pa tako i prehrana djece, je uvijek plodno tlo za jako rigorozna i isključiva pravila te poticanje straha. Takav pristup je jako čest na društvenim mrežama, gdje se sve više trudimo držati pažnju, izazvati reakciju ili emociju, biti drugačiji itd. Mene osobno jako ljuti ta kultura straha i panike koji se često promiče na stranicama koje se bave prehranom beba i djece, jer smatram da je uloga svih nas stručnjaka roditelje educirati i osnaživati, a ne raditi suprotno.

Upravo zato opet se vraćamo na odgovornost roditelja i filtriranje svih sadržaja koje dobivaju putem društvenim mreža, ali i osobno.

Odgovornost roditelja je i filtriranje svih sadržaja koje dobivaju putem društvenim mreža, ali i osobno.

  • Vidimo da u svom radu surađuješ sa stručnjacima različitih kadrova – prvenstveno logopedima, no tu su i savjetnici za dojenje, savjetnici za spavanje beba i djece.. Koliko je sve to izravno povezano s hranjenjem i treba li se baš uvijek intervenirati?

Ako se oko nečega trudim u svom radu, trudim se stati na kraj normaliziranju problema kao što su  ‘Dijete ne želi dojiti’, ‘Dijete ne želi jesti ništa’, ‘Dijete uopće ne spava’ i karakteriziranju djece kao lijenih, nezainteresiranih, tvrdoglavih i sl. Važno se podsjetiti da su naše bebe mali ljudi i da ako im nešto tako osnovno i esencijalno kao hranjenje ne ide, to je zato što im je to isto hranjenje vrlo vjerojatno zahtjevno, otežano ili bolno.

S obzirom na to da radim i sa starijom djecom predškolske dobi, već sam nebrojeno puta zaključila da se toliko toga moglo spriječiti samo da se reagiralo na male znakove na samom početku. Upravo zato danas surađujem s brojnim stručnjacima, od logopeda, fizijatara, radnih terapeuta, savjetnica za spavanje, psiholozima kako bi našim bebama i djeci pružili holistički pristup i pomoć već kod početnih, blagih ili neznatnih izazova, upravo kako bi izbjegli da se cijela stvar zakotrlja.

Sve što si navela – dojenje, hranjenje na bočicu ili jedenje krute hrane, govor, spavanje, disanje – je zapravo usko povezano i slaže se jedno na drugo i meni je osobno jako važno znati sve te detalje kad radim početnu procjenu, a s druge strane, svjesna sam i ograničenja vlastitih kompetencija i zato mi je suradnja s navedenim stručnjacima jako vrijedna.

Nutrimama Ana Jelekovac Jurkin

Važno se podsjetiti da su naše bebe mali ljudi i da ako im nešto osnovno i esencijalno kao hranjenje ne ide, to je zato što im je vrlo vjerojatno zahtjevno, otežano ili bolno.

  • S kojim izazovima i teškoćama se najčešće susrećeš u radu s djecom i roditeljima?

Kod beba to su svakako izazovi hranjenja i prihvaćanja krute hrane te alergije, a sa starijom djecom to je izbirljivosti i slični izazovi hranjenja. A sve češći problem su naravno i ekrani tj. nemogućnost djeteta da jede bez ekrana (ili nemogućnost roditelja da dijete nahrani bez ekrana).
Beba za stolom
Beba za stolom

  • Krenula je nova školska i vrtićka godina. Neki su se vratili u svoje grupice/razrede, a neki su se ondje našli po prvi put. Često se dotičeš teme prehrane u vrtiću, a nedavno si spomenula i kako te vrtići znaju kontaktirati. Kakva je danas generalno prehrana u vrtićima? Kako potaknuti djecu – koja doma jedu bez problema – da jedu i u vrtiću?

Prehrana u vrtićima je daleko bolja nego što je bila prije, no za moje pojmove i dalje se treba puno raditi na toj temi, koja je izrazito kompleksna. Također, prehrana u vrtićima jako variva ovisno o dijelu Hrvatske o kojem pričamo, npr. vrtići grada Zagreba su u zajedničkom projektu pa je prehrana poprilično slična. Posebna tema su i privatni vrtići koji se međusobno značajno razlikuju prema kvaliteti prehrane i cjelokupnom pristupu toj temi.
Generalno, u većini vrtića više nema namirnica kao što su paštete i hrenovke, no i dalje imamo veliki izazov prevelikih količina kruha, slatkih napitaka, čokoladnih pahuljica ili čokoladnih namaza i općenito prevelikih količina šećera, jednostavnih ugljikohidrata, trans masnoća itd.
Kod djece koja doma jedu normalno, a u vrtiću odbijaju ili jedu jako slabo, ključna je suradnja roditelja s odgojiteljicama. Prije svega raditi na tome da se dijete u vrtiću osjeća opušteno i sigurno i ne stavljati veliki naglasak na takvo ponašanje, pogotovo ne to često komentirati pred djetetom jer to može samo otežati. Najčešće će nježan i podržavajući pristup odgojiteljica te vrijeme napraviti svoje.
Moram priznati da ja češće viđam slučajeve u kojima je obrnuto, gdje dječica u vrtiću jedu jako lijepo, a doma roditelji imaju velike izazove. To možemo pripisati poticajnom okruženju u vrtiću, kao i jasnim rasporedom i granicama za vrijeme obroka, a to je nešto s čime većina roditelja ima izazove.
Beba za stolom

Često viđam slučajeve u kojima dječica u vrtiću jedu jako lijepo, a doma roditelji imaju velike izazove. To možemo pripisati poticajnom okruženju u vrtiću i jasnim rasporedom i granicama za vrijeme obroka, a to je nešto s čime većina roditelja ima izazove.

  • Što točno roditelji (koji nisu stručnjaci) mogu učiniti – kako se boriti za bolje obroke u vrtićima? Dolazi li inicijativa za promjene od roditelja, teta ili pak uprave vrtića?

Što se duže bavim ovom temom, to sam više svjesna da promjena prije svega mora doći od naših stolova. Sada sam se već susrela s više vrtića koji su pokušali pokrenuti promjenu, ali su naišli na ogroman otpor roditelja te na jako slab odaziv kod djece, što je rezultiralo ogromnim količinama bačene hrane. A to nikome nije u interesu.
Prehrana u vrtiću će se značajno promijeniti tek kad do toga bude stalo dovoljnom broju roditelja. Danas i dalje većina roditelja smatra da su obroci poput čokoladnih kašica, čokoladnih pahuljica, zaslađenih namaza, velikih količina kruha i pekarskih proizvoda – kvalitetan i dobar obrok djetetu ili da je daleko važnije da dijete bilo što pojede od onog što je pojelo. Upravo zbog toga je toliko često da neki roditelj pokuša pokrenuti promjenu u prehrani vrtića, ali ne nailazi na podršku drugih roditelja ili uprave vrtića i tu onda sve stane.
I zapravo se nalazimo u začaranom krugu.
Ja svejedno vjerujem da možemo puno u ovoj priči, bez obzira jesmo li roditelj, stručnjak ili djelatnik vrtića. Sustav je često spor i trom kada se radi o ovakvim pričama, tako da mislim da kao pojedinci možemo najviše i to je i razlog zašto toliko pričam o toj temi i zašto se toliko trudim educirati i poticati roditelje da reagiraju.
Za početak, mislim da bi najjednostavniji savjet bio da, ako kao roditelj nismo zadovoljni s prehranom u jaslicama/vrtiću, o tome popričamo s drugim roditeljima, odgojiteljicama ili opet zdravstvenom voditeljicom i vidimo kako drugi dišu po ovom pitanju i eventualno damo neku drugu perspektivu. Već to je veliko i može pokrenuti više promjena nego što mislimo.
Beba za stolom

Prehrana u vrtiću će se značajno promijeniti tek kad do toga bude stalo dovoljnom broju roditelja.

Nutrimama Ana Jelekovac Jurkin

  • Uz određene obroke koje djeca jedu u vrtićima i školama, kako barem one kod kuće učiniti što boljima?

Prije svega, roditeljima bih poručila da se potrude sjesti sa svojim djetetom i pojesti s njima taj obrok. Što god da je za stolom, ovako obrok daje puno jer često zaboravljamo da su obroci puno više od hranjenja i da podrazumijevaju prisutnost, emocije, običaje, kulturu… Uz to, svjesno i prisutno jedenje, bez ekrana i drugih distrakcija, puno znači i malima i velikima.
Nakon toga, svjesna sam da je to često neizvedivo, no domaći kuhani obroci su uvijek bolja alternativa od naručivanja, a naročito fast fooda. Bilo bi dobro obroke zasnivati na cjelovitim i kvalitetnim namirnicama, što više povrća, zdravih masnoća, kvalitetnih izvora proteina te je uvijek poželjno dodati i začine i začinsko bilje. Kvalitetan obrok ne mora biti onaj koji se dugo priprema, a roditelji si mogu olakšati kuhanjem za više dana, zamrzavanjem, planiranjem obroka…

Više o Ani, njenim tečajevima i konzultacijama, kao i o knjizi Beba za stolom, možete pronaći na Instagram profilu Nutri.ma.ma.

Foto: Ana Jelekovac Jurkin

Piše:

Najčitanije

U Novom Zagrebu otvorena je kafeterija posebna po ukusnim koktelima od kave i prirodnim sokovima
Krpice sa zeljem: Donosimo recept za jedan od klasika domaće hrane koji su najbolje radile bake
Ako vam se svidjela Nobody Wants This, onda pogledajte ove serije
Detalji za dom koje viđate, a ne znate odakle su: Od rebrastih čaša do unikatnih lampi i statement ogledala
Veliki modni vodič: Koje sve modele čizama nosimo ove sezone?
Učitati još
Zatvori