Hrvatski Telekom je u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF) predstavio rezultate prve godine provedbe strukturiranog i znanstveno utemeljenog preventivnog programa „Alati za moderno doba“. Programu je cilj istražiti navike djece i djelovati prema rizičnim ponašanjima osnovnoškolaca i adolescenata u digitalnom okruženju.
Rezultati istraživanja
· 40% djece na društvenim mrežama tijekom radnog dana provodi više od 3 sata, a vikendom njih 62%
· Simptomi ovisnosti o društvenim mrežama prisutni su kod 1,6% djece, a o videoigrama kod njih 3%
· 7% učenika pokazuje ozbiljne simptome tjeskobe i depresivnosti
· 108 osnovnih škola već u projektu „Alati za moderno doba“, a više od 150 škola iz 20 županija do kraja godine
· 50% učenika koji pretjerano koriste društvene mreže i videoigre, nakon završetka Programa smanjuju trajanje svojeg korištenja
Edukacije za učitelje, stručne suradnike i buduće voditelje programa
Prva faza ovog projekta tijekom školske godine 2023./2024. uključivala je provedbe edukacija za buduće voditelje programa, stručne suradnike i učitelje u osnovnim školama diljem Hrvatske. U drugoj fazi, educirani voditelji su s učenicima provodili opsežan i sveobuhvatan preventivni program „Alati za moderno doba“. On se sastoji od 12 strukturiranih radionica, te po jednog predavanja za nastavnike i roditelje djece. Riječ je o programu univerzalne prevencije namijenjenom svim učenicima i koji se provodi s cijelim razredima. Prošle školske godine je u programu sudjelovalo 2055 učenika. Dosad je educirano ukupno 237 voditelja iz 108 osnovnih škola. Do kraja godine predviđeno je sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija.
Opsežno istraživanje o digitalnim navikama djece i rizičnom ponašanju na internetu
U sklopu „Alata za moderno doba“ je kod učenika koji su sudjelovali u programu (prosječna dob 13 godina) provedeno istraživanje o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okruženju. Prati se i učinkovitost kako bi se utvrdilo koliko primjena Programa utječe na njihovo rizično online ponašanje. Kao i na njihove socio-emocionalne vještine i funkcioniranje u digitalnom i stvarnom svijetu.
Rezultati u postocima
Istraživanjem je mjereno i pretjerano korištenje društvenih mreža i videoigara (više od 3 sata na dan). Rezultati su pokazali kako tijekom tjedna oko 40% učenika koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5% 3 do 5 sati dnevno, 11,7% više od 5 sati dnevno). Oko 11% ih pretjerano igra videoigre tijekom radnog tjedna. Vikendom se duljina provođenja vremena na digitalnim platformama povećava, pa tako 62,3% učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8% 3 do 5 sati, 27,5% više od 5 sati), dok oko 30% njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3% 3 do 5 sati, a 12,8% čak više od 5 sati).
Potreba za preventivnim djelovanjem
U kontekstu štetnih psiho-socijalnih posljedica, rezultati upućuju da simptome ovisnosti o društvenim mrežama, kao najintenzivnijem obliku štete, ima oko 1,6% djece, a oko 3% njih zadovoljava kriterije za ovisnost o videoigrama. Takvi rezultati neosporno dokazuju potrebu za preventivnim djelovanjem– s jedne strane kako bi se smanjili rizici kod onih koji su već počeli pokazivati pretjerano ponašanje u ovom području, a s druge strane kako bi se osnažilo djecu za nastavak odgovornog ponašanja u virtualnom okruženju. Ovo se osobito odnosi na razvoj problema kod srednjoškolaca.
Emocionalni problemi kod djece
Također je istražena zastupljenost aktualnih emocionalnih problema kod djece, koji mogu biti uzrok i posljedica pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija. U tom području, trenutačno oko 7% učenika doživljava ozbiljne ili ekstremno ozbiljne simptome tjeskobe, depresivnosti i stresa, što su zabrinjavajući rezultati budući da to djecu čini ranjivijima i u virtualnom okruženju, te ukazuje na nužnost daljnjeg preventivnog djelovanja. Zanimljiv podatak je kako među ispitanicima nema razlika u korištenju interneta i rizičnim ponašanjima s obzirom na veličinu mjesta iz kojih djeca dolaze, te ova problematika jednako pogađa djecu iz svih sredina. Pritom, djevojke nešto intenzivnije koriste društvene mreže, a mladići češće igraju videoigre.
Intenzivno korištenje društvenih mreža
Evidentne su razlike i s obzirom na školski uspjeh na način da učenici s lošijim školskim uspjehom više koriste društvene mreže i igraju videoigre. Posebno u kategoriji pretjeranog dnevnog korištenja interneta (5 i više sati). Tako intenzivno korištenje društvenih mreža prisutno je kod 20% učenika slabijeg školskog uspjeha. Prema 8,5% onih s izvrsnim uspjehom, a isti trend zabilježen je u razlikama igranja videoigara vikendom.
Naglasak je na unaprjeđenju socio-emocionalnih vještina
Kad je riječ o razlozima korištenja interneta, pokazalo se da je djeci glavni motiv povezivanje s drugima i popravak raspoloženja. Učenici ipak u većoj mjeri procjenjuju da kvalitetnije odnose mogu uspostaviti u realnom okruženju u usporedbi s virtualnim. Ovakav rezultat značajan je zaštitni čimbenik i uporište za unaprjeđenje socio-emocionalnih vještina, na koje program „Alati za moderno doba“ stavlja veliki naglasak.
Pozitivan učinak programa na ponašanje djece u digitalnom okruženju
Program je kroz 12 tjedana primjene radionica u osnovnim školama rezultirao odgovornijim online ponašanjem učenika. Pokazao se i uspješnim u podizanju razine znanja o važnim socio-emocionalnim vještinama, što je zaštitni čimbenik za daljnji razvoj. Pritom su učinci na cijelom uzorku učenika također bili statistički značajni u smanjivanju simptoma ovisnosti o videoigrama i simptoma depresivnosti.
Zanimljivi rezultati
Ono što je posebno interesantno i korisno jest da je program pokazao veće pozitivne učinke kod rizičnijih skupina učenika. Najviše kod onih koji su prije njegove provedbe imali nisku razinu znanja o ponašajnim ovisnostima i rizičnom online ponašanju. Kao i slabije znanje o socio-emocionalnim vještinama. Efekti su se također pokazali značajni u smanjivanju pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija. Oko 50 % učenika koji pretjerano koriste društvene mreže i videoigre, nakon završetka programa smanjilo je trajanje korištenja za nekoliko sati. Pritom je tijekom vikenda gotovo četvrtina (23,1%) cijelog uzorka djece koji su pretjerano igrali igrice smanjilo vrijeme igranja između jednoga i pet sati.
„Prije godinu dana predstavili smo program ‘Alati za moderno doba’ sa jasnom željom zaštite djece u digitalnom svijetu. Svijetu nevjerojatnih prilika, ali u kojem je isto tako potrebno ponašati se odgovorno i savjesno. Do kraja godine ‘Alati’ će biti u više od 150 osnovnih škola. To je iznad svih naših očekivanja. Kvalitetna edukacija, osvještavanje o vlastitim navikama korištenja interneta i emocionalna podrška ključni su kako bismo djecu i mlade učinili sigurnijima u digitalnom okruženju. Najvažnije je da oni odlično reagiraju na ‘Alate za moderno doba’ i da program već daje konkretne rezultate“. Izjavio je Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.
„I praktična iskustva i znanstvena istraživanja potvrđuju važnost ulaganja u dobrobit djece prilikom korištenja interneta. Odnosno svih digitalnih tehnologija u najširem smislu. Sretni smo da smo u suradnji s Hrvatskim Telekomom uspjeli u jednoj školskoj godini osigurati provedbu preventivnog programa „Alati za moderno doba“ u tako velikom broju škola i županija. Interes stručnjaka je izniman te ovom prilikom želim zahvaliti svim stručnim suradnicima i učiteljima koji su sudjelovali u projektu na proaktivnoj suradnji. Prvi rezultati evaluacije učinkovitosti pokazuju obećavajuće rezultate. Posebno prema djeci koja su u riziku. Nadam se da ćemo nastaviti unaprjeđivati naš rad s ciljem osnaživanja djece za razvoj socio-emocionalnih vještina i osobno odgovornog ponašanja“. Zaključno je izjavio prof. dr. sc. Neven Ricijaš, voditelj programa „Alati za moderno doba“.
Projekt se nastavlja
„Alati za moderno doba“ nastavljaju se i u školskoj godini 2024./2025., a nacionalno istraživanje koje je dio projekta nastavit će se provoditi i produbljivati, uz bilježenje podataka o ponašanju djece u digitalnom okruženju te mjerenje učinka programa kako bi se dugoročno mogli pratiti trendovi i po potrebi prilagođavati edukativne aktivnosti koje bi imale najbolji učinak na učenike i njihovu dobrobit.
Foto: Promo, Dupe
