Kada su se pojavili kompjutori, tableti i mobiteli, nikome više nisu trebale bilježnice, svi su to-do liste počeli pisati u bilješke na mobitelu, umjesto u rokovnike. Prije smo išli u videoteku rentati filmove koje bismo gledali na kazeti, a sada one više ni ne postoje. Svi radije biraju streaming servise gdje nam je sve dostupno jednim klikom. Tako je trebalo biti i s knjigama. No, knjižare su opstale. I ne samo to, izgleda kako u zadnje vrijeme zarađuju milijarde. Zašto je to tako?
Bookstores are back!
Unatoč izazovima koje predstavljaju online trgovine poput Amazona koji je u Americi glavna stranica za online kupovinu svega pa tako i knjiga te rastuća popularnost e-knjiga, knjižare doživljavaju comeback u posljednjih nekoliko godina. Da, mnogi su se davno oprostili od fizičkih knjiga i sve čitaju preko tableta. No, knjižare, posebno nezavisne, svjedoče oživljavanju. Ima nekoliko razloga zašto, a tiču se promjena u ponašanju potrošača, angažmana zajednice i potragom za malo osobnijim iskustvima. Iako možda ne ostvaruju toliko prihoda kao veliki online trgovci, mnoge su profitabilne i održive zahvaljujući specifčnim strategijama.
A nemojmo i podcjenjivati knjižare. I one su se modernizirale za borbu s digitalnom konkurencijom.
Centar zajednice
Knjižare nisu samo mjesta za kupovinu knjiga. Postale su centri zajednice. Mnoge knjižare u današnje vrijeme nude book clubs, čitanja autora, predstavljanja knjiga, radionice pisanja i druge događaje koji potiču osjećaj pripadnosti. Ova osobna povezanost je nešto što online trgovine ne mogu zamijeniti. Također, nezavisne knjižare često nude pažljivo odabranu ponudu knjiga, prilagođenu ukusima i trendovima. Taj osjećaj otkrivanja novih knjiga i preporuka od strane knjižničara privlači kupce koji cijene personaliziraniji i angažiraniji doživljaj od onog na Internetu.
Uz taj personalizirani osjećaj, mnogi se i nisu baš navikli stotine stranica čitati preko ekrana i još uvijek im treba taj fizički osjećaj okretanja stranica.
I knjižare se digitaliziraju
Kada pričamo o ponovnom procvatu knjižara, moramo spomenuti i estetiku u trgovini. Mnoge knjižare ulažu u dizajn svojih prostora, stvarajući ugodan ambijent koji potiču posjetitelje da se zadrže, pretražuju i razgovaraju. Ipak, posjet lokalnoj knjižari može biti i odlična dejt ideja i način provođenja vremena. Postale su i atraktivna mjesta za fotografiranje i objavljivanje na društvenim mrežama. Zato i mi često donosimo najljepše knjižare na koje naiđemo. Imaju kutke za čitanje, čak i kafiće ili izložbe umjetnina. Ova estetska privlačnost, posebice na platformama poput Instagrama i TikToka, privlači mlađu publiku.
Iako se natječu s online trgovinama i njihovom dominacijom, mnoge knjižare su prigrlile online prodaju, marketing na društvenim mrežama i jačanje svoje digitalne prisutnosti. Time su spojile fizičko i digitalno iskustvo nudeći primjerice online narudžbe s lokalnim preuzimanjem i razna događanja.
Iako knjižare možda ne dostižu razinu prihoda kao divovi poput Amazona, mnoge postaju financijski održive i profitabilne, posebno one koje su usvojile nove trendove. Tako neka istraživanja pokazuju kako u SAD-u broj nezavisnih knjižara raste već više od desetljeća. Knjižare su jednostavno našle način kako se prilagoditi i uspjeti unatoč tome što mjesta poput videoteka nisu.
Naposljetku, knjiga na ekranu je bezveze, fizička knjiga s oslikanim koricama danas služi kao modni dodatak, rekvizit u fotosešnima i odličan način kako se zabaviti bez da buljimo u ekran.
P.S. Kad smo već na knjigama, na linku pogledajte kojih pet knjiga je The New York Times uvrstio u svoju listu 100 najboljih knjiga 21. stoljeća.
Foto: Pexels, Dupe
