Burnout ili sindrom izgaranja najčešće se vezuje uz posao, a označava skup simptoma koji se javljaju kada se osoba dugotrajno osjeća loše na svom poslu. Prate ga simptomi koji se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Koji su i kako se s njima nositi otkriva nam psihoterapeutkinja Dina Drozdek.
Burnout
Burnout djeluje na osobu u cjelini što znači da nije vezan samo za posao iako često nastane radi posla, a rješava se na više razina. Evo koji simptomi ga prate:
Ne znate reći ne? Onda ste “idealan kandidat”
Često osobe koje zapadnu u burnout smatraju da je potrebno samo promijeniti radno mjesto kako bi se problem riješio. Iako je to rješenje za neke osobe, za neke i nije, jer je posao posložen i može se naći rješenje kada se osoba oporavi.
Danas se zna da do burnouta ne dolazi radi posla kao takvog, već radi osobina osoba koji ga obavlja. Osobe koje su sklonije burnouta su one koje su jako entuzijastične oko svog posla, sve preuzimaju na sebe, ništa im nije teško, ne poznaju svoje granice i teško ih postavljaju, ne znaju reći ne, jako žele biti prihvaćene i validirane za to što su napravile i stoga su sklone preuzimanju puno posla na sebe bez da uzimaju pauzu i brinu o sebi i znakovima koji im govore da im je previše.
Za osobu koja je u burnoutu jako važno da nauči par stvari
Prepoznati kada ste pod stresom. Kako vam tijelo poručuje da vam je dosta? Je li to možda umor koji ne prolazi koliko god spavali? Možda se nešto promijenilo u želji za hranom (ili je smanjena ili povećana)? Možda primjećujete da ste stalno ljuti ili napeti i da ”puknete” na svaku sitnicu? Što se u vašem životu promijenilo u zadnjih par mjeseci, a da vam predstavlja problem? Sve su ovo pitanja koja vam mogu otkriti jeste li pod povećanim stresom. Ako je tako, onda se treba početi raditi na tome da promijenite svoj odnos prema stresu i da naučite kako ga učinkovito rješavati na dnevnoj bazi.
Naučiti postavljati granice i reći ne.
Osobe koje su sklone burnoutu ili su već u burnoutu često imaju poteškoća s postavljanjem i držanjem svojih granica, a često ne znaju niti što su granice i zašto su one važne. Granice u odnosima nas štite. Štitne nas, štite tu osobu i štite odnos. Granice nisu loše. Granice su osnova mentalne brige o sebi i ako ste već u burnoutu nužno je da ih naučite postavljati bez krivice jer u suprotnom će vam se burnout ponoviti i na drugom poslu. Postavljanje granica je proces koji se može naučiti, ali je nužno da postoji želja za time. Isto tako, reći ‘ne’ je znak da vrednujete sebe, da ste svjesni svojih vrijednosti i da ste svjesni svojih energetskih kapaciteta. Jako puno ljudi misli da ne smiju odbiti određene zadatke i da je potrebno sve uzimati na sebe ma koliko zapravo bili u stisci s vremenom.
Provjeriti prehrambene navike i količinu kretanja.
Boravak na svježem zraku doprinosi mentalnom zdravlju. Isto tako i hrana s kojom se hranite. Prehrambene navike i količina boravka na svježem zraku uvelike doprinose tome kako ćemo se osjećati u svojoj svakodnevici. I iako ovo nisu faktori koji će sami po sebi utjecati na oporavak, hoće u kombinaciji s drugim nabrojanim faktorima.
Potražiti podršku.
Ponekad ta podrška znači podrška obitelji i prijatelja u sagledavanju svega što se događa u nama i oko nas. Ponekad će biti potrebno potražiti i podršku psihijatra ako su potrebni lijekovi (kada su simptomi izuzetno ozbiljni i dugo traju), a ponekad će biti potrebna podrška psihoterapeuta koji će vam pomoći u oporavku. U svakom slučaju podrška je nužna za oporavak i nipošto ne znači da ste slabi i nesposobni.
Jako je važno da znate da nema prečice u oporavku od burnouta.
Burnout nije nastao preko noći i kao takav se ne može niti riješiti. Kada sagledate što sve sindrom sagorijevanja uključuje i što je sve potrebno naučiti kako biste se oporavili jasno je da taj proces ne može ići brzo.
Rad na sebi je proces koji je polagan, ali izuzetno vrijedan jer nam donosi benefite na svim područjima.
Ako mislite da vam je potrebna pomoć i podrška u prolasku kroz burnout obratite se stručnoj osobi.
Tekst: Dina Drozdek, psihoterapeutica
Foto: Dupe
