Picelj (i prijatelji): U MSU-u će uskoro biti otvorena retrospektiva jednog od ključnih umjetnika 20. stoljeća
Picelj (i prijatelji): U MSU-u će uskoro biti otvorena retrospektiva jednog od ključnih umjetnika 20. stoljeća

Picelj (i prijatelji): U MSU-u će uskoro biti otvorena retrospektiva jednog od ključnih umjetnika 20. stoljeća

Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti od četvrtak, 19. rujna ugostit će retrospektivnu izložbu Picelj i prijatelji, jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, Ivana Picelja. Prva sveobuhvatna retrospektiva Piceljevog stvaralaštva nakon smrti organizira se povodom stogodišnjice njegovog rođenja (1924.- 2011.), a autor izložbe je prof.dr.sc. Zvonko Maković.  Retrospektiva ostaje otvorena do 17. studenog, a tijekom njenog trajanja bit će organiziran bogat i raznovrstan popratni filmski, edukativni i diskurzivni program te brojna stručna vodstva.

Ivan Picelj
Ivan Picelj, Foto: Keiichi-Tahare
Ivan Picelj, U čast El Lissitzkom,1956. (MSU)
Ivan Picelj, U čast El Lissitzkom,1956. (MSU)
Ivan Picelj, Naranga, 1965, Zbirka Vujičić
Ivan Picelj, Naranga, 1965, Zbirka Vujičić

Picelj i prijatelji

Izložbom Picelj i prijatelji predstavlja se izvanredan i širok Piceljev opus, osvjetljuju se njegovi inovativni doprinosi umjetničkom području te se podcrtava njegova ključna uloga na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Ivan Picelj predvodnik je apstraktne umjetnosti 1950-ih godina te je član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja. Njegovi radovi zastupljeni su u fundusima istaknutih svjetskih muzeja poput Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, muzeja Sztuki u Łódźu, među ostalima.

Kako ističe kustos izložbe Zvonko Maković, Ivan Picelj važan je ne samo kao istaknuti pojedinac i umjetnik koji je u teškim vremenima inaugurirao apstraktnu umjetnost svjesno se pozivajući na velike prethodnike iz avangardi s početka stoljeća, što je u tadašnjoj društvenoj i političkoj praksi imalo negativni odjek, nego je svoju umjetnost uvijek vezao s umjetnošću bliskih suradnika i prijatelja. Od najranijih dana Picelj je težio kolektivnoj afirmaciji, ne individualnoj. On je bio taj koji je uspostavljao veze u inozemstvu i tako stvarao mogućnosti da se već na početku pedesetih naši umjetnici, a ne samo on predstavljaju na relevantnim izložbama u svijetu i to u respektabilnim galerijama. Također, kroz Piceljevo su se djelo nalazile jasne poveznice koje su hrvatsku umjetnost pedesetih godina uključivale u tokove koji su nastajali  u velikim, mahom europskim središtima toga doba.

Ivan Picelj, Passage denfer, 1967. MSU, foto Damir Fabijanić
Ivan Picelj, Passage denfer, 1967. MSU, foto Damir Fabijanić
Ivan Picelj, Oeuvre programmee No.112, 1966., foto Damir Fabijanić
Ivan Picelj, Oeuvre programmee No.112, 1966., foto Damir Fabijanić
Julije Knifer, Meandar 2, 1960. (MSU)
Julije Knifer, Meandar 2, 1960. (MSU)

Bogat popratni program

Upravo sve nabrojano glavni je razlog proširivanja retrospektivne izložbe Picelj i prijatelji uključivanjem svih segmenata njegova djelovanja  od slikarstva do objekata, preko grafičkog dizajna, kako plakata, tako i opreme knjiga, kataloga i časopisa, a paralelno s njima i djela umjetnikovih prijatelja, odreda istaknutih protagonista njegova vremena: Yaacova Agama,, Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Mihajla Arsovskog, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Iva Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja.

Iznimno stvaralaštvo Ivana Picelja dodatno će se aktualizirati raznovrsnim tematskim popratnim programom u MSU Zagreb namijenjenim širokom dobnom rasponu posjetitelja. Organizirat će se radionica Mali i veliki (5. listopada) namijenjena djeci od 4 do 10 godina i roditeljima ili starijoj pratnji, radionica KreARTivka (9. studenog) namijenjena djeci od 6 do 10 godina te izložba učenika osnovnih i srednjih škola CreArtivci (14.-17. studenog).

Vladimir Bonačić i Ivan Picelj, 1968. MSU
Vladimir Bonačić i Ivan Picelj, 1968. MSU
Vojin Bakić, Dijagonalno razvijena površina, 1963. _Zbirka Vujičić _foto Damir Fabijanić (1)
Vojin Bakić, Dijagonalno razvijena površina, 1963. _Zbirka Vujičić _foto Damir Fabijanić
Vladimir Kristl, Kompozicija, 1953. MSU, foto Boris Cvjetanović
Vladimir Kristl, Kompozicija, 1953. MSU, foto Boris Cvjetanović

Opće informacije

Prikazat će se film Nove tendencije (15. studenog, 18 sati) uz razgovor s relevantnim stručnjacima te će se organizirati diskurzivni program na kojem će sa stručnim predavanjima sudjelovati: autor izložbe prof. dr.sc. Zvonko Maković (Ivan Picelj – formativne godine i EXAT 51, 3. listopada, 18 sati), voditeljica Zbirke slikarstva u Muzeju suvremene umjetnosti, suradnica na izložbi i urednica monografije Ivana Picelja dr.sc. Snježana Pintarić (Piceljevi reljefi, 7. studenog, 18 sati), voditeljica Zbirke grafičkog dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt dr.sc. Koraljka Vlajo (Vizualni identiteti Ivana Picelja, 24. listopada, u 18 sati) i voditeljica Arhiva Tošo Dabac Bella Rupena (Picelj i Dabac – dugogodišnje kreativno prijateljstvo, 30. listopada, 18 sati).

Organizirat će se brojna stručna vodstva za javnost nedjeljama u 11:30 sati i to 29. rujna, 27. listopada te 17. studenog dok će stručno vodstvo za javnost uz kustosa izložbe biti upriličeno 17. listopada u 18 sati. Zagrebačka uspješnica, posljednja ovogodišnja pješačka tura Art ex Machina koja tematizira Nove tendencije, održat će se 19. listopada s posebnim fokusom na stvaralaštvo Ivana Picelja, a povodom izložbe Picelj i prijatelji.

Sve informacije o izložbi Picelj i prijatelji pratite na stranici piceljiprijatelji.hdlu.hr.

Foto: Promo

Učitati još
Zatvori