Veliko priznanje zagrebačkom kolektivu – WHW su umjetničke direktorice Skulptur Projekte Münster 2027
Skulptur Projekte Münster je uz Venecijansko bijenale i Documentu najvažnija europska izložba, koja se od 1977. održava svakih deset godina, paralelno s Documentom. Započeo ju je slavni njemački kustos Kasper König, koji je nažalost nedavno preminuo, te su proteklih dana mnogi umjetnički mediji izvještavali o njegovoj vizionarskoj kustoskoj praksi.
U njegovu radu osobito se ističe Skulptur Projekte Münster, započet kao projekt koji promišlja medij skulpture u javnom prostoru te kompleksnost umjetnosti koja se realizira u raznim aspektima javne sfere. Svako izdanje sastojalo se od niza novih produkcija u javnom prostoru, često vezanih uz specifičnosti Münstera i njegove povijesti. U suradnji s različitim timovima König je bio kustos svih dosadašnjih izdanja, a Skulptur Projekte Münster 2027 prvi put će imati nove umjetničke direktore.
WHW kolektiv
Skulptur Projekte Münster će 2027. godine slaviti svoju pedesetu obljetnicu. Organizatori projekta – Grad Münster i LWL (pokrajinska organizacija Sjeverne Rajna-Vestfalije) – prošle su godine prvi put organizirali pozivni natječaj na kojem je međunarodni žiri u velikoj međunarodnoj konkurenciji odlučio da će članice kolektiva Što, kako i za koga / WHW (Ivet Ćurlin, Nataša Ilić, Sabina Sabolović) biti kustosice sljedećeg izdanja, koje će se u Münsteru održati od lipnja do rujna 2027. godine. Jutros je na press konferenciji u Münsteru objavljena ova vijest, a ovo je prvi put da su kustosi iz Hrvatske i šire regije dobili priliku osmisliti ovako prestižnu manifestaciju.
Skulptur Projekte Münster 2027
Međunarodni žiri istaknuo je kvalitetu prijedloga i vizije WHW-a za sljedeće izdanje Skulptur Projekte Münster. U dijalogu s prijašnjim izdanjima WHW usko veže projekt uz grad Münster, a njihova koncepcija naglašava i da u današnjem trenutku možemo govoriti samo o transnacionalnim javnim sferama te ih zanima kako situacije u Münsteru povezati s onima na drugim mjestima u svijetu. Ističu da im je važno realizirati ovako opsežan projekt uzimajući u obzir ekološke parametre te promišljanje ideje odrasta. Osobito ih zanima ruralna okolica Münstera, kao i prelaženje nacionalnih granica koje su uspostavljene Vestfalskim mirom potpisanim upravo u tom gradu 1648.
WHW imaju tri godine za pripremu projekta koji se bazira na novim produkcijama umjetničkih radova u javnom prostoru te opsežnom edukativnom programu. WHW su se na konferenciji za tisak osvrnule na složenost trenutne situacije kulturnog rada u Njemačkoj, u kojoj posljednjih godina, a osobito nakon početka posljednjeg sukoba na Bliskom Istoku, otkazivanja i cenzura sve više uzimaju maha. Pozvale su se na antifašističku tradiciju koja je česta inspiracija u njihovom radu i istaknule da će raditi na principima internacionalizma, pravednosti i ravnopravnosti.
O prošlim izdanjima
Kustosice ističu da im je posebno važno što se uz ovakav projekt mogu posvetiti aktivnostima u Zagrebu u kojem će biti bazirane. Kolektiv WHW u Zagrebu radi na brojim izložbeno-diskurzivnim programima, nastavljaju rad edukacije za mlade umjetnike kroz program WHW Akademije te radi na ponovnom uspostavljanju galerijskog prostora kojeg bi kolektiv vodio.
Kroz pedeset godina Skulptur Projekte Münster u gradu su radove realizirali neki od najpoznatijih suvremenih umjetnika i umjetnica, među kojima su Pawel Althamer, Francis Alÿs, Michael Asher, Georg Baselitz, Alighiero e Boetti, Joseph Beuys, Janet Cardiff, Jeremy Deller , Stan Douglas, Peter Fischli & David Weiss, Katharina Fritsch, Dora García, Dominique Gonzalez-Foerster, Isa Genzken, Dan Graham, Hans Haacke, David Hammons, Keith Haring, Thomas Hirschhorn, Jenny Holzer, Rebecca Horn, Pierre Huyghe, Donald Judd, Nam June Paik, Sol LeWitt, Richard Long, Ilya Kabakov, Martin Kippenberger, Bruce Nauman, Claes Oldenburg, Martha Rosler, Richard Serra, Hito Steyerl, Rirkrit Tiravanija, Rosemarie Trockel, Franz West, Lawrence Weiner, Rachel Whiteread …
Grad Münster otkupio je mnoge od radova koji su postali dio trajne izložbe u javnom prostoru, te svako izdanje projekta ostvaruje i svojevrsni dijalog s njima. Lokalni muzej posjeduje opsežni arhiv o projektu koji je uvijek aktiviran tijekom same izložbe, a nakon konferencije za tisak organizirana je tura radova iz prošlih izdanja.
Foto: Promo, Hanna Neander
