Mediteranska dijeta treću je godinu zaredom proglašena najzdravijom dijetom. Izvješće koje je objavio U.S. News i World Report, a kojeg čini tim od 25 profesionalaca za prehranu, nutricionizam, pretilost, psihologiju prehrane, dijabetes i bolesti srca, poredalo je po kvaliteti 35 najboljih i najgorih dijeta za 2020. godinu, a mediteranska se ponovno našla na samom vrhu na temelju sedam zadovoljenih kriterija. To su kratkoročni i dugoročni gubitak kilograma, djelotvornost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, djelotvornost u prevenciji dijabetesa, jednostavnost, nutritivna vrijednost i zdravstveni rizici.
Mediteranska prehrana fokusirana je na maslinovo ulje koje je bogato zdravim omega-3 masnim kiselinama, voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, proteinima poput ribe i piletine, a povremeno dopušta crveno meso.
U izvješću stručnjaci navode da je općeprihvaćeno da ljudi na Mediteranu žive duže te manje od Amerikanaca obolijevaju od raka i kardiovaskularnih bolesti. Uzroci leže u aktivnom stilu života, kontroli tjelesne težine i prehrani s malo crvenog mesa, šećera i zasićenih masti.
Osim maslinovog ulja koje je baza mediteranske prehrane, ona uključuje i orašaste plodove, mahunarke, aromatično bilje i začine. Mlijeko se ne konzumira u velikim količinama; više se kozumiraju sir i jogurt. Alkohol se kozumira umjereno, najčešće uz jelo, a najviše se pije crno vino. Bitno je naglasiti i da se mediteranska prehrana ponešto razlikuje po različitim grupama mediteranskih zemalja, ali princip ostaje isti. Bogatom i raznovrsnom mediteranskom dijetom zadovoljene su sve potrebe organizma za energijom i nutrijentima.
Foto: Unsplash, Pexels
